Igranje video igrica na Linux distribucijama, uvijek je bila velika mana i prepreka za većinu korisnika koji su dolazili sa Windows-a na Linux. U posljednjih nekoliko godina, Linux distribucije kroz Steam, podržavaju neke od najpopularnijih igračih naslova, a proizvođači grafičkih kartica AMD i nVidia, ispolirali su svoju podršku za te grafičke kartice, pa je sada igranje video igrica na Linux distribucijama, velika uživancija. Iako to još uvijek nije dotjerano na nivo Windows-a, moguće se je itekako zabaviti igranjem određenih video igrica za koje vam ne treba ni Steam, a ni neke jake performanse računala ili laptopa. Tako sam se ja poigrao sa čuvenim akcionim šuterom QuakeIII Arena, a kako je izgledao gameplay, pogledajte u video prilogu.
Quake je čuveni first-person shooter ili FPS kojeg je inicijalno razvio idSoftware 1996. godine, a kroz seriju nastavaka, ova igrica je mijenjala svoje developere, pa je tako na razvoju ove igrice radio Raven Software, Hyperion Entertainment, Bullfrog Productions, Lobotomy Software, Raster Productions, te Hammerhead. Quake III Arena je nešto drugačiji akcioni Quake šuter kojeg je razvio idSoftware 1999, a koji omogućava igranje više igrača koji proganjaju jedni druge kroz seriju staza. Quake III Arena prati glavnog igrača po imenu ‘Ranger’ koji se probija kroz sve mape ili staze, protiv drugih opasnih igrača ove igrice. Igrica je puna akcije, raznog moćnog oružja visokog dometa, dobro urađenih efekata koji igranjem ovog izdanja Quake III, daju zaseban utisak i iskustvo. Ukoliko Vam se gameplay dopada, ostavite vaš like, share i SUBSCRIBE na kanal. Do čitanja!!!
Red Hat Linux je distribucija sa zaista, zanimljivom pričom u svijetu Linux-a. Od svog osnivanja 1993. godine, Red Hat Linux je promijenio svijet Linux-a iz temelja, a danas važi za jednu od najuspješnijih komercijalnih distribucija u svijetu. U ovom članku ćemo odgovoriti na pitanje zašto se ne može instalirati Red Hat Linux 5.2 u virtualnoj mašini?
:: Kratka historija RedHat distribucije
Priča o RedHat distribuciji seže u daleku 1993. godinu, kada su dva računalna stručnjaka, po imenu Bob Young & Marc Ewing osnovali kompaniju Red Hat Software. 1993. godine, Bob Young je uključio svoju kompaniju ACC u sklop Red Hat Softvera, koja je prodavala Unix softver rješenja, a godinu dana kasnije Marc Ewing je kreirao svoju distribuciju po imenu ‘Red Hat Linux’. Priča kaže kako je Ewing, još dok je studirao na Carnegie Mellon univerzitetu, nosio često crveni kačket, pa su zbog njegovih računalnih sposobnosti, drugi tražili pomoć od ‘momka u crvenom kačketu’. Tako je Red Hat Software, a i sama distribucija dobila ime ‘Red Hat Linux’, koje nosi i dan danas.
2003. godine, Red Hat Software je prekinuo razvoj ove distribucije za desktop korisnike, kako bi se posvetio poslovnom Linux tržištu. Posljednje izdanje Red Hat Linux-a 9, kodnog imena ‘Strike’, za desktop korisnike je objavljeno 31. marta 2003. godine. 2000-te godine, Red Hat Software je rebrandiran u Red Hat Linux Enterprise, čime je Red Hat ušao u poslovni svijet Linux-a, preuzimajući tu ulogu od kompanije Caldera International (prethodno poznate kao Caldera Systems) koja je svojom distribucijom Open Linux, pružala komercijalna poslovna rješenja svojim klijentima, čime je izrasla onda u kompaniju vrijednu nekoliko milijardi. Spletom okolnosti, promjenom menadžmenta, te gubitkom ogromne količine novca na tržištu, kompanija je ugašena, nakon čega je Red Hat Linux Enterprise ušao na tržište sa svojim rješenjima, koja uspješno nudi posljednjih 20 godina.
:: Kada je izašla verzija Red Hat 5.2?
Slika 1: Pakovanje Red Hat Linux-a 5.2
Izvor slike: bhllinux
RedHat Linux 5.2 se pojavio 2. novembra 1998. godine. Nosio je kodno ime ‘Apollo’. Bio je upakovan u finu ambalažu sa logom RedHat-a, te je između ostalog uključivao prvo preview izdanje GNOME okruženja radne površine, čije će se stabilno izdanje pojaviti tek 1999. godine. Instalacijski proces ove distribucije je bio dosta jednostavan, te je vaš zadatak bio samo da pratite upute instalera kroz seriju opcija ‘Next’ . . . . do pojave ‘Finish’ opcije. Jednom pošto se distribucija instalira, bilo je potrebno unjeti komandu startx, kako bi se započela grafička sesija.
:: Koji su minimalni sistemski zahtjevi?
Kako je Red Hat 5.2 objavljen 1998. godine, ova distribucija se mogla instalirati na računare sa sljedećim hardverskim specifikacijama.
::: Intel 386/486/Pentium II procesor
::: Butabilni CD disk
::: 3.5” flopi disk
::: 16 MB RAM-a
::: 20 GB hard disk prostora
::: VGA 1024x768
:: Za koja računala je bila namjenjena ova distribucija?
Slika 2: Escom Pentium 100 računalo
Izvor slike: RetroSpector78
Red Hat Linux u svojim ranim danima, bio je poprilično izbirljiv kada su u pitanju računala na datašnjem tržištu. Bilo je potrebno izabrati odgovarajuće računalo koje ne premašuje 2000-te godine, pa niti godinu 1995-1998. Znam da zvuči pomalo zbunjujuće, ali ću vam objasniti kasnije i razlog, zašto je to tako. Navedenim sistemskim zahtjevima gore, odgovara ovaj Pentium 100, kompanije Escom. ESCOM je bila čuvena računalna kompanija iz Njemačke, koju je 1980. godine osnovao Manfred Schmitt, sa sjedištem u Darmstadt-u (Njemačka). Kompanija je bila PC lider na njemačkom tržištu, a svoja računala je prodavala diljem SAD-a, Nizozemske, Velike Britanije, Njemačke. Ponajbolje je poznata po akviziciji kompanije Comodor Internatinal u aprilu 1995. godine, primarno kako bi se ESCOM domogao čuvenog brenda AMIGA. Samo godinu dana kasnije, kompanija je proglasila bankrot, te je tako likvidirana.
Uglavnom, upravo gornji računar kompanije ESCOM, Pentium 100 ima sve odgovarajuće sistemske zahtjeve koje traži RedHat Linux 5.2 za uspješnu instalaciju i rad. Ovo računalo sadrži sljedeće hardverske komponente.
::: Intel Pro 100Mbs mrežna kartica
::: ATI MAC64 2MB video rama
::: 64 MB RAM
::: Intel 100MHz procesor
Bitno je za napomenuti kako se Red Hat Linux 5.2 nije mogao butati sa CD-a, pa je stoga bilo bitno ubaciti Red Hat flopi disk za butanje, pa tek onda ubaciti disk da bi se instalacija kompletirala.
:: Zašto se Red Hat Linux 5.2 ne može instalirati u virtualnu mašinu?
Obzirom kako je distribucija objavljena 1998. godine, kao takva bila je namjenjena za računala proizvedena od 1995 do 2000-te godine. Današnja računala i laptopi koriste moderan i kompleksan hardver koji ovako jedna stara distribucija ne bi prepoznala. Testiranje i istalacija distribucije u virtualnoj mašini je krajnje nemoguća, upravo zbog toga što distribucija ne može prepoznati tako moderan hardver. Svaki pokušaj instalacije distribucije u virtualnoj mašini će izazvati grešku nemogućnosti detekcije hard diska, grafičke kartice što će dovesti do nepravilne rezolucije, kernel panic greške, nepravilnog rada, itd. Stoga, preporučujem da ipak instalirate distribuciju na računala sa procesorom intel 386/486/pentiumI, ali nikako na moderan hardver.
Korištenje Linux distribucija i promocija besplatnog slobodnog softvera otvorenog koda u Bosni i Hercegovini, mogu se pripisati Udruženju Linux korisnika BiH (ULKBiH), koje je osnovano 1998. godine. Od tada, to isto udruženje radilo je aktivno na promociji Linux distribucija, manjim edukacijama, aktivno je isto zagovaralo upotrebu besplatnog slobodnog softvera otvorenog koda, radilo na lokalizaciji postojećih Linux distribucija, itd. Iz istog ovog udruženja, nastao je projekat BHLD-a, prve bh. Linux distribucije u našoj zemlji. Spletom okolnosti, udruga Linux korisnika je ‘prestala’ sa radom, a tako je i BHLD postao dio historije. U ovom članku, pogledajte instalaciju i turu BHLD 2.05 Linux distribucije, te kratak pregled samog projekta koji je onda obećavao uspon Linux-a i njegove upotrebe u našoj zemlji.
Video prilog: Instalacija & tura BHLD Linux-a | Domaće bh. Linux distribucije
BHLD (Bosnia and Herzegovina Linux Distro) je Linux distribucija domaće proizvodnje, čija se prva verzija pojavila 2006. godine. Autor i developer ove distribucije je Vedran Ljubović, danas profesor na Elektrotehničkom fakultetu, Univerziteta u Sarajevu. U svojim prvim verzijama, distribucija je koristila Knopix, distribuciju baziranu na Debianu, a koja se prvi put pojavila 30. septembra 2000. godine, te je ista aktivna i danas. Posljednje izdanje Knopix-a 9.1 je izašlo 25. januara 2021. godine. Uglavnom, kako je Knopix bio jednostavan za razvoj, te je isti bio baziran na Debian-u, tako je postao temeljom na kojemu je razvijen BHLD. Tako je počela priča o prvoj domaćoj Linux distribuciji.
Kako web stranice ULKBiH-a više ne postoji, a i same distribucije, stoga informacije o prethodnim izdanjima neće biti pomenute u ovom članku. Ovaj članak će se pozabiviti instalacijom i turom BHLD 2.05 koje je bazirano na Ubuntu Linux 8.04 LTS, gdje ćemo pogledati šta su to developeri upakovali u to, posljednje izdanje ove distribucije.
:: Preuzimanje BHLD 2.05.iso
Kako web stranica BHLD distribucije nikada nije podignuta, .iso se preuzimao preko web stranice bhld.forum.linux.org.ba, no, nažalost ova stranica više nije aktivna, te se istoj ne može pristupiti. Stoga se BHLD 2.05 može preuzeti sa web stranice ArchiveOS.org, posjetom donjeg linka.
Ova web stranica sadrži .iso datoteke nekih od najstarijih Linux distribucija kao što je MCC Interim Linux (prve Linux distribucije), Yggdrasil Linux/GNU/X (prve live boot Linux distribucije), pa i našeg BHLD-a. Uglavnom, BHLD 2.05.iso je težak nekih 700MB, ali će se brzo preuzeti sa ove web stranice, ukoliko ste zainteresovani da ju sami instalirate.
:: Sistemski zahtjevi
Kako je BHLD baziran na Knoppix-u, isti traži minimalne sistemske zahtjeve, i moram da kažem, da sam se prijatno iznenadio kada je instalacija u pitanju, ali i sam rad. Za instalaciju na računalo, minimalni sistemski zahtjevi koje traži BHLD su sljedeći:
::: Intel Pentium II 400 MHz
::: 192 MB RAM-a
::: CDROM
::: VGA 1024x768px
Ja sam distribuciju testirao u virtualnoj mašini, na laptopu HP Pavilion DV6, sljedećih hardverskih perfomansi.
Slika 1: Hardverske performanse laptopa HP Pavilion DV6
Izvor slike: bhllinux
U ovom članku, ja neću prikazati instalacijski proces u sklopu virtualne mašine, jer bi time ovaj članak bio izuzetno dug. Taj proces možete pogledati u video prilogu, unutar ovog članka, u kojem sam jako fino prikazao instalacijski proces koristeći Virtualbox. Instalacijski proces prikazan u video prilogu, važi i za računar ili laptop dokle god su gornji sistesmski zahtjevi zadovoljeni.
:: Šta donosi BHLD v2.05?
Nakon instalacije BHLD-a 2.05, dočekat će vas radna površina sa pozadinskom slikom BHLD logotipa, te trakom KDE okruženja radne površine.
Slika 2: Prikaz radne površine BHLD-a sa zaslonom radne površine
Izvor slike: bhllinux
BHLD v2.05 je baziran na Ubuntu Linux-u 8.04 kodnog imena ‘Hardy Heron’. U pitanju je LTS izdanje sa petogodišnjom podrškom od kompanije Canonical koja stoji iza razvoja Ubuntu Linux-a. Te informacije se mogu prikazati unosom sljedeće komande u terminal.
cat /etc/*release
Nakon unosa, terminal će da prikaže osnovne informacije o BHLD distribuciji, što je prikazano na sljedećoj slici.
Slika 3: Prikaz osnovnih informacija o BHLD-u iz datoteke /etc/*release
Izvor slike: bhllinux
Druga važna karakteristika BHLD-a je njegov kernel. Tako se ovo izdanje naše distribucije, isporučivalo sa kernelom 2.6.24-14-generic, onda izuzetno unapređenim izdanjem kernela, sa poboljšanom podrškom za ondašnji hardver, i mnoštvo drugih poboljšanja. Informacije o kernelu se mogu prikazati unosom sljedeće komande.
uname -a
Nakon unosa, terminal će prikazati sljedeće informacije o kernelu kojeg koristi BHLD distribucija.
Slika 4: Prikaz informacija o kernelu BHLD distribucije
Izvor slike: bhllinux
BHLD .05 se isporučuje sa KDE okruženjem radne površine v3.5, a isto je puno predinstaliranih aplikacija koje nisam viđao u drugim distribucijama. Od njih svakako mogu pomenuti Firefox web pretraživać v3.0.17, VLC media player za reprodukciju medijskih datoteka, Kvin editor, Kpackage menadžer paketa za instalaciju i preuzimanje aplikacija, mnoštvo programskih jezika za razvoj aplikacija, te ostali programi. Kako sam i rekao, sumnjam da neko zaista koristio ovoliki broj predinstaliranih aplikacija u svakodnevnom radu sa BHLD-om. No, aplikacije su tu, pa ukoliko preuzmete .iso za sopstveni test, imat ćete priliku da probate iste.
:: Šta se desilo sa BHLD-om?
Kao i sve u ovoj zemlji, BHLD distribucija je imala dobar uspon, ali i pad. Pisao sam glavnom developeru ove distribucije, Vedranu Ljuboviću, danas profesoru na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, i evo šta on ima da kaže o progresu i neslavnom kraju prve domaće Linux distribucije.
::: profesor Ljubović o progresu i okončanju BHLD projekta :::
“ Udruženje Linux korisnika (ULK) je kandidovalo projekat BHLD za finansiranje na više adresa, ali su ti prijedlozi odbijeni, što je žalosno, jer možete zamislili koliko bi značilo npr. da škole u Kantonu Sarajevo imaju svoju distribuciju Linuxa ili sve institucije države BiH ili FBiH. Iako je projekat bio naveden u Strategiji informatizacije BiH koja je donesena cca. 2005. godine ta strategija se nikada nije realizovala.
U narednih par godina situacija se promijenila, KNOPPIX je postao poprilično prevaziđen u svijetu live Linux distribucija, pojavile su se vrlo jednostavne solucije za remastering kao što su remastersys, uck i slične, a najpopularnije distribucije su počele isporučivati vrlo kvalitetnu bs lokalizaciju. Imali smo unutar ULK više sastanaka gdje smo pokušali da odlučimo o budućnosti BHLD.
Većina članova su smatrali da treba preći sa KNOPPIX na Ubuntu kao baznu distribuciju, ali da je pravljenje običnog remastera Ubuntu CD-a i stavljanje imena "BHLD" na to krajnje nepotrebno, nego da bi se trebali razviti vlastiti repozitoriji sa paketima i slično. To bi zahtijevalo kolosalan trud a ULK u tom periodu nije imao ni ljudskih ni serverskih resursa za to, plus dio članova nije bio zadovoljan izborom Ubuntu kao bazne distribucije.
Na kraju negdje 2008. je projekat preuzeo kolega Samir Ribić koji je koristio BHLD na svom predmetu "Operativni sistemi" kao primjer pravljenja vlastitog Linux sistema i primjer lokalizacije. Prije nekih 6-7 godina BHLD je postao toliko tehnički prevaziđen da se više nije mogao ni pokrenuti na novim laboratorijskim računarima zbog manjka podrške za hardver, tako da je tu projekat završen.”
::: profesor Ljubović o progresu i okončanju BHLD projekta :::
Dakle, iz gornjeg maila je veoma jasno kako je tekao razvojni put BHLD-a, te svi napori ULKBiH (Udruženje Linux korisnika BiH) da projekat nastavi svoj razvoj, do onog trenutka kada naša zemlja jednostavno nije prepoznala potencijal Linux distribucija i besplatnog/slobodnog softvera otvorenog koda, tako da je na kraju BHLD ugašen, a s njim i ULKBiH.
U ovom kratkom dokumentarcu, pogledajte nevjerovatnu priču o nastanku i usponu Linux kernela, njegovim prvim danima, nastanku prvih Linux distribucija itd. Ovaj prvi dio donosi priču o nastanku Unix-a, te kako je isti utjecao na inicijalni razvoj Linux kernela, bez kojeg ni kernel pa ni Linux distribucije danas, ne bi, sigurno postojale.
Video prilog: Nastanak i uspon Linux-a [I DIO]
Izvor: www.youtube.com/c/amartufo
U ovom dokumentarcu, ja sam se potrudio prenjeti svo svoje znanje, te držeći se teme, smatram da će Vam se isti dopasti. Pozivam Vas da pogledate ovaj dokumentarac, te ostavite vaše komentare, sugestije, ali i subscribe na ovaj kanal, jer slijedi drugi dio.
___________
::: NASTANAK & USPON LINUX-A
Uspon računalnih tehnologija 60-ih – 70-ih godina prošlog vijeka, transformisao je naš način života iz temelja. Najveći računalni umovi prošlog vijeka, uspjeli su razviti računala koja nisu više bila samo namjenjena za institucije, istraživačke centre ili univerzitete, nego i kućnu upotrebu. Iako su ta prva kućna računala koštala veliku sumu novca, ona su postala sastavni dio života ljudi koji su ih koristili u svakodnevnoj potrazi za informacijama, pregledu videa, kreiranju grafike, igranju video igrica, surfanju tadašnjeg interneta, i mnogo toga drugog.
Kompanije su uvidjele velik tržišni potencijal, te veoma brzo su se pojavili prvi operativni sistemi kao što je Unix. Unix je razvijen u Bell-Labu 1970. godine, a razvila su ga dva računalna stručnjaka po imenu Denis Ritchie & Ken Thompson.
Unix je tada napravio veliku revoluciju, te udario temelje za sve druge operativne sisteme koji će se kasnije pojaviti. Upravo će Unix biti temelj za razvoj Linux-a, revolucionarnog kernela koji će kasnije omogućiti uspon na desetine Linux distribucija širom svijeta.
Ovaj kratak dokumentarac ima za cilj da ispriča nevjerovatnu priču o nastanku i usponu Linux-a, njegovim prvim danima, njegovom razvoju, te putu ka najvećem softverskom projektu u historiji računalnih tehnologija.
Kako je Unix bio komercijalan operativni sistem, zatvorenog izvornog koda, neke njegove inačice kao što je Minix, bile su dostupne potpuno besplatno u istraživačke svrhe, sa namjerom razumijevanja načina na koji funkcionira jedan operativni sistem.
Minix je jako mnogo uticao na inicialni razvoj Linux kernela, jer je isti sadržavao sve dobre karakteristike Unix-a, te dobru portabilnost za druge platforme.
1983. godine, računalni stručnjak Richard Stallman napustio je svoj posao u MIT-u, kako bi se posvetio razvoju besplatnog operativnog sistema kojeg će kasnije nazvati GNU.
Sa osnivanjem Fondacije za slobodni softver (eng. Free Software Foundation) 1985. godine, Richard Stallman je kreirao čuveni manifesto, seriju sloboda koji diktiraju način upotrebe softvera, njegovog izvornog koda, ali i ulogu krajnjih korisnika.
Sa osnutkom FSF-a, Stallman se posvetio dalje razvoju svog GNU operativnog sistema, na kojemu je radio već neko vrijeme. Kako je imao skoro sve što čini jedan operativni sistem, nedostajao mu je samo kernel, ključna komponenta bez koje operativni sistem ne može da funkcionira.
Sa objavom Linux kernela 17. septembra 1991. godine, Stallman je konačno kompletirao svoj GNU operativni sistem i tako je počela jedna sasvim nova revolucija u svijetu računala.
Samo nekoliko mjeseci nakon objave Linux kernela, pojavila se prva Linux distribucija po imenu MCC Interim Linux.
Iako je bila distribucija sa interaktivnim šelom, bez grafičkog interfejsa, MCC Interim Linux je bila prva distribucija koja je sadržala kolekciju aplikacija kao što je čuveni elvis tekst editor, bash, compress alat za kompresiju datoteka, joe’s own editor, mtools kolekciju alata za manipulaciju MS – DOS file sistema itd. Posljednje izdanje ove Linux distribucije je objavljeno 4. novembra 1996. godine.
Po objavi Linux kernela, te kompletiranju GNU operativnog sistema, mediji su veoma brzo počeli prenositi vijesti o Linux-u kao novom operativnom sistemu, što je smetalo Richard Stallman-u, autoru GNU manifesta.
Termin ‘GNU/Linux’ i njegovo definisanje kroz čuveni GNU manifesto je od velike važnosti, te je isti diktirao način naziva Linux distribucija, drugim riječima, on je veoma jasno razdvajao Linux kernel od operativnog sistema ili distribucije.
Prva Linux distribucija koja je koristila prefiks ‘GNU/Linux’ u svojoj jedinstvenoj formi je bio Yggdrasila Linux. Razvila ju je računalna kompanija po imenu Yggdrasil Computing Incorporated, sa sjedištem u Kaliforniji. Prvo izdanje ove čuvene Linux distribucije se pojavilo 8. decembra 1992, sa Linux kernelom 0.98.1, te X window grafičkim sistemom. Bila je između ostalog prva Linux distribucija koja je podržavala live boot mode, što je omogućavalo butanje i testiranje distribucije bez instalacije na tvrdi disk.
Nakon tih prvih godina, Linux kernel je poprimio veliku pažnju ogromnog broja ljudi širom svijeta, te polahko počeo okupljati stručnjake, entuzijaste, developere, koji su pomagali u njegovom razvoju, poboljšanju, dotjerivanju, te otklanjanju svih poznatih nedostataka do tada.
Poboljšana izdanja Linux kernela su kroz nove verzije, pomogla pojavi i usponu nove serije Linux distribucija koje su počele javljati u velikom broju, donoseći poboljšana izdanja Linux kernela, okruženja radne površine, seriju novih aplikacija, bolje podrške kombatibilnosti za tadašnja računala, te nastanak zajednica koje su počele okupljati ljude širom svijeta, dijeleći znanje i iskustva, kako oko Linux kernela, tako i dostupnih Linux distribucija.
Upravo će ta znanja, novi tehnološki resursi, pomoći usponu Linux distribucija koje su transformisale svijet Linux-a i slobodnog/besplatnog softvera otvorenog koda iz temelja, a koje su to distribucije u pitanju i kako je tekao njihov put razvoja, ćemo saznati u drugom dijelu ovog dokumentarca.
Prije nekoliko dana sam se pridružio Linux Profesional Institutu kao novi autor i prevodilac Linux materijala. U tih nekoliko dana, uspio sam prevesti learning platformu ovog respektabilnog instituta na Bosanski jezik. Tako je web stranica dostupna na Bosanskom jeziku već od 18. Novembra ove godine, a u tijeku su prevodi Linux Essential materijala na naš jezik.
Video prilog: Linux LPI materijali dostupni na Bosanskom jeziku
Bit će to prvi put da su Linux materijali dostupni na Bosanskom jeziku, od osnivanja Linux Profesional Instituta od 1991. godine pa do danas. Bio je velik izazov prevesti samu web stranicu koja se sastojala od 74 segmenta, a prijevod je obavljen koristeći program Omegat. Pored web stranice, preveo sam i prvu lekciju Linux Essential materijala koju možete pogledati na ovom linku. U tijeku je prijevod ostalih lekcija, a nadam se također i prijevodu Linux LPIC-1 materijala.
Priprema za Linux LPIC-1 nije nimalo lagan zadatak, posebice ukoliko pripremu obavljate samostalno. Uprkos tome, nemojte da vas to obeshrabri jer postoji mnogo načina na koji se možete jako dobro spremiti za polaganje LPIC-1 testa. LPIC-1 se sastoji od dva testa, i to: 101-500 & 102-500. Oba testa se zasebno spremaju i polažu, a sastoje od po 60 pitanja na engleskom jeziku, tako da njihovim uspješnim polaganjem dobijate titulu certificiranog Linux system administratora. U ovom članku ću odgovoriti na pitanje kako se spremiti za Linux LPIC-1?
Video prilog: Kako se spremiti za Linux LPIC-1 [Uključuje sponzorisan content]
Izvor: www.youtube.com/c/amartufo
Postoji mnoštvo online platformi koje vam omogučavaju da se uspješno pripremite za Linux LPIC-1. Jedna od njih je čuveni Udemy koji je za veoma jeftine pare nudi desetine Linux LPIC-1 kurseva, sa preko 20 sati videa, od vodećih Linux stručnjaka. No, vaša prva stanica bi trebao biti Linux Professional Institute, vodeća ustanova za certifikaciju Linux stručnjaka koja djeluje u 180 zemalja širom svijeta, čije certifikate posjeduje oko 200, 000 ljudi u svijetu.
Upravo ova institucija među svojim materijalima, nudi sve što vam je potrebno da biste se uspješno spremili za Linux LPIC-1 certifikat. Sadržaje & kategorije testova 101-500 I 102-500, pogledajte u gornjem video prilogu. Ukoliko Vam se video dopada, ostavite komentare i subscribe. Do čitanja!!!
14. Oktobra 2021 godine, kompanija Canonical koja stoji iza Ubuntu-a, mega popularne Linux distribucije, objavila je njegovo novo izdanje Ubuntu Linux 21.10, kodnog imena ‘Impish Indri’. Novo izdanje Ubuntu-a ovaj put donosi pregršt novina, a u ovom članku pogledajte ukratko koje su to novine?
Video prilog: Dostupan je novi Ubuntu 21.10 | Evo šta je novo?
Pored poboljšanog interfejsa, krupnih ikona, novi Ubuntu 21.10 donosi set novina kao što je GNOME40, Libre Office 7.2, Firefox browser koji sada po defaultu koristi snap odakle se i dobavlja, Wayland podršku za nVidia drajvere koja je sa ovim izdanjem dosta bolja, te najvažnije od svega, Linux kernel 5.13. Još sam zaboravio dodati da se upravo sa ovim izdanjem isporučuje Yaru tema, nova tema koja nudi korisnicima odabir light ili dark window teme.
Kada je u pitanju kodno ime novog Ubuntu-a, nova maskota je Indri, vrsta lemura koja naseljava oblasti madagaskara, dok termin ‘Impish’ označava obavljanje radnji radi zabave, u najboljem prijevodu. Ono što je važno dodati da je ovo 25 izdanje Ubuntu Linux-a od 2004. godine kada je objavljeno, prvo, inicijalno izdanje kodnog imena ‘Wary Warthog’.
Kada je u pitanju sam .iso novog izdanja Ubuntu-a, isti je težak oko 2.4 GB, pa je važno znati kako kompanija Canonical, te Ubuntu Linux ne nude više podršku za 32-bitnu arhitekturu, pa je moguće preuzeti isključivo 64-bitno izdanje Ubuntu-a. Novi Ubuntu Linux 21.10 je podržan 9 mjeseci, tačnije do jula 2022. godine, dok je aktuelno LTS izdanje Ubuntu-a 20.04 Focal Fossa podržano punih 5 godina, tačnije do aprila 2025. godine. Ubuntu 21.10 možete preuzeti klikom na donji link.
Komanda list je izuzetno korisna komanda, te je jedna od veoma često korištenih komandi koje se koriste prilikom navigacije kroz samu Linux distribuciju. Sa setom opcija koje mogu da izlistaju sadržaj direktorija sa datumom, vremenom, korisničkim pravima nad datotekama, te niza drugih opcija, poznavanje upotrebe ove komande je izuzetno bitno. U ovom kratkom članku, pogledajte kako upotrebom komande list, prikazati samo direktorije u sklopu Linux distribucije?
Video prilog: Kako izlistati samo direktorijeu sklopu Linux distribucije?
Da bismo prikazali samo direktorije u sklopu Linux distribucije, bez prikaza ostalih datoteka, možemo koristiti komandu ls u sljedećem formatu.
ls -ld */
Kada se komanda unese, terminal će prikazati rezultate u sljedećem formatu. Ja sam komandu izvršio unutar svog home direktorija, te su direktoriji prikazani kao na slici dole ispod.
Slika 1: Prikaz direktorija komandom ls unutar /home direktorija
Izvor slike: bhllinux
To je sve za ovaj članak. Ukoliko vam se isti dopada, ostavite vaše komentare, prijedloge, sugestije. Do čitanja!!!
