Instalacija & tura BHLD Linux-a | Domaće bh. Linux distribucije

 

Korištenje Linux distribucija i promocija besplatnog slobodnog softvera otvorenog koda u Bosni i Hercegovini, mogu se pripisati Udruženju Linux korisnika BiH (ULKBiH), koje je osnovano 1998. godine. Od tada, to isto udruženje radilo je aktivno na promociji Linux distribucija, manjim edukacijama, aktivno je isto zagovaralo upotrebu besplatnog slobodnog softvera otvorenog koda, radilo na lokalizaciji postojećih Linux distribucija, itd. Iz istog ovog udruženja, nastao je projekat BHLD-a, prve bh. Linux distribucije u našoj zemlji. Spletom okolnosti, udruga Linux korisnika je ‘prestala’ sa radom, a tako je i BHLD postao dio historije. U ovom članku, pogledajte instalaciju i turu BHLD 2.05 Linux distribucije, te kratak pregled samog projekta koji je onda obećavao uspon Linux-a i njegove upotrebe u našoj zemlji.

Video prilog: Instalacija & tura BHLD Linux-a | Domaće bh. Linux distribucije

Izvor: www.youtube.com/c/amartufo

:: Kratak historijat BHLD-a

BHLD (Bosnia and Herzegovina Linux Distro) je Linux distribucija domaće proizvodnje, čija se prva verzija pojavila 2006. godine. Autor i developer ove distribucije je Vedran Ljubović, danas profesor na Elektrotehničkom fakultetu, Univerziteta u Sarajevu. U svojim prvim verzijama, distribucija je koristila Knopix, distribuciju baziranu na Debianu, a koja se prvi put pojavila 30. septembra 2000. godine, te je ista aktivna i danas. Posljednje izdanje Knopix-a 9.1 je izašlo 25. januara 2021. godine. Uglavnom, kako je Knopix bio jednostavan za razvoj, te je isti bio baziran na Debian-u, tako je postao temeljom na kojemu je razvijen BHLD. Tako je počela priča o prvoj domaćoj Linux distribuciji.

Kako web stranice ULKBiH-a više ne postoji, a i same distribucije, stoga informacije o prethodnim izdanjima neće biti pomenute u ovom članku. Ovaj članak će se pozabiviti instalacijom i turom BHLD 2.05 koje je bazirano na Ubuntu Linux 8.04 LTS, gdje ćemo pogledati šta su to developeri upakovali u to, posljednje izdanje ove distribucije.

:: Preuzimanje BHLD 2.05.iso

Kako web stranica BHLD distribucije nikada nije podignuta, .iso se preuzimao preko web stranice bhld.forum.linux.org.ba, no, nažalost ova stranica više nije aktivna, te se istoj ne može pristupiti. Stoga se BHLD 2.05 može preuzeti sa web stranice ArchiveOS.org, posjetom donjeg linka.

Ova web stranica sadrži .iso datoteke nekih od najstarijih Linux distribucija kao što je MCC Interim Linux (prve Linux distribucije), Yggdrasil Linux/GNU/X (prve live boot Linux distribucije), pa i našeg BHLD-a. Uglavnom, BHLD 2.05.iso je težak nekih 700MB, ali će se brzo preuzeti sa ove web stranice, ukoliko ste zainteresovani da ju sami instalirate.

:: Sistemski zahtjevi

Kako je BHLD baziran na Knoppix-u, isti traži minimalne sistemske zahtjeve, i moram da kažem, da sam se prijatno iznenadio kada je instalacija u pitanju, ali i sam rad. Za instalaciju na računalo, minimalni sistemski zahtjevi koje traži BHLD su sljedeći:

::: Intel Pentium II 400 MHz

::: 192 MB RAM-a

::: CDROM

::: VGA 1024x768px

Ja sam distribuciju testirao u virtualnoj mašini, na laptopu HP Pavilion DV6, sljedećih hardverskih perfomansi.

Slika 1: Hardverske performanse laptopa HP Pavilion DV6

Izvor slike: bhllinux

U ovom članku, ja neću prikazati instalacijski proces u sklopu virtualne mašine, jer bi time ovaj članak bio izuzetno dug. Taj proces možete pogledati u video prilogu, unutar ovog članka, u kojem sam jako fino prikazao instalacijski proces koristeći Virtualbox. Instalacijski proces prikazan u video prilogu, važi i za računar ili laptop dokle god su gornji sistesmski zahtjevi zadovoljeni.

:: Šta donosi BHLD v2.05?

Nakon instalacije BHLD-a 2.05, dočekat će vas radna površina sa pozadinskom slikom BHLD logotipa, te trakom KDE okruženja radne površine.

Slika 2: Prikaz radne površine BHLD-a sa zaslonom radne površine

Izvor slike: bhllinux

BHLD v2.05 je baziran na Ubuntu Linux-u 8.04 kodnog imena ‘Hardy Heron’. U pitanju je LTS izdanje sa petogodišnjom podrškom od kompanije Canonical koja stoji iza razvoja Ubuntu Linux-a. Te informacije se mogu prikazati unosom sljedeće komande u terminal.

cat /etc/*release

Nakon unosa, terminal će da prikaže osnovne informacije o BHLD distribuciji, što je prikazano na sljedećoj slici.

Slika 3: Prikaz osnovnih informacija o BHLD-u iz datoteke /etc/*release

Izvor slike: bhllinux

Druga važna karakteristika BHLD-a je njegov kernel. Tako se ovo izdanje naše distribucije, isporučivalo sa kernelom 2.6.24-14-generic, onda izuzetno unapređenim izdanjem kernela, sa poboljšanom podrškom za ondašnji hardver, i mnoštvo drugih poboljšanja. Informacije o kernelu se mogu prikazati unosom sljedeće komande.

uname -a

Nakon unosa, terminal će prikazati sljedeće informacije o kernelu kojeg koristi BHLD distribucija.

Slika 4: Prikaz informacija o kernelu BHLD distribucije

Izvor slike: bhllinux

BHLD .05 se isporučuje sa KDE okruženjem radne površine v3.5, a isto je puno predinstaliranih aplikacija koje nisam viđao u drugim distribucijama. Od njih svakako mogu pomenuti Firefox web pretraživać v3.0.17, VLC media player za reprodukciju medijskih datoteka, Kvin editor, Kpackage menadžer paketa za instalaciju i preuzimanje aplikacija, mnoštvo programskih jezika za razvoj aplikacija, te ostali programi. Kako sam i rekao, sumnjam da neko zaista koristio ovoliki broj predinstaliranih aplikacija u svakodnevnom radu sa BHLD-om. No, aplikacije su tu, pa ukoliko preuzmete .iso za sopstveni test, imat ćete priliku da probate iste.

:: Šta se desilo sa BHLD-om?

Kao i sve u ovoj zemlji, BHLD distribucija je imala dobar uspon, ali i pad. Pisao sam glavnom developeru ove distribucije, Vedranu Ljuboviću, danas profesoru na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, i evo šta on ima da kaže o progresu i neslavnom kraju prve domaće Linux distribucije.

::: profesor Ljubović o progresu i okončanju BHLD projekta :::

“ Udruženje Linux korisnika (ULK) je kandidovalo projekat BHLD za finansiranje na više adresa, ali su ti prijedlozi odbijeni, što je žalosno, jer možete zamislili koliko bi značilo npr. da škole u Kantonu Sarajevo imaju svoju distribuciju Linuxa ili sve institucije države BiH ili FBiH. Iako je projekat bio naveden u Strategiji informatizacije BiH koja je donesena cca. 2005. godine ta strategija se nikada nije realizovala.

U narednih par godina situacija se promijenila, KNOPPIX je postao poprilično prevaziđen u svijetu live Linux distribucija, pojavile su se vrlo jednostavne solucije za remastering kao što su remastersys, uck i slične, a najpopularnije distribucije su počele isporučivati vrlo kvalitetnu bs lokalizaciju. Imali smo unutar ULK više sastanaka gdje smo pokušali da odlučimo o budućnosti BHLD.

Većina članova su smatrali da treba preći sa KNOPPIX na Ubuntu kao baznu distribuciju, ali da je pravljenje običnog remastera Ubuntu CD-a i stavljanje imena "BHLD" na to krajnje nepotrebno, nego da bi se trebali razviti vlastiti repozitoriji sa paketima i slično. To bi zahtijevalo kolosalan trud a ULK u tom periodu nije imao ni ljudskih ni serverskih resursa za to, plus dio članova nije bio zadovoljan izborom Ubuntu kao bazne distribucije.

Na kraju negdje 2008. je projekat preuzeo kolega Samir Ribić koji je koristio BHLD na svom predmetu "Operativni sistemi" kao primjer pravljenja vlastitog Linux sistema i primjer lokalizacije. Prije nekih 6-7 godina BHLD je postao toliko tehnički prevaziđen da se više nije mogao ni pokrenuti na novim laboratorijskim računarima zbog manjka podrške za hardver, tako da je tu projekat završen.”

::: profesor Ljubović o progresu i okončanju BHLD projekta :::

Dakle, iz gornjeg maila je veoma jasno kako je tekao razvojni put BHLD-a, te svi napori ULKBiH (Udruženje Linux korisnika BiH) da projekat nastavi svoj razvoj, do onog trenutka kada naša zemlja jednostavno nije prepoznala potencijal Linux distribucija i besplatnog/slobodnog softvera otvorenog koda, tako da je na kraju BHLD ugašen, a s njim i ULKBiH.

:: Reference

[1] forum.linux.org.ba

https://forum.linux.org.ba/c/distribucije-linuxa-abecednim-redom-i-drugi-otvo/bhld/32

Share:

Read More

Povratak u prošlost - Ubuntu 4.10 Instalacija na Gateway 2000

20. Oktobra 2004. godine, objavljeno je prvo izdanje  Ubuntu Linux-a, čuvene i popularne Linux distribucije. Tadašnje, prvo izdanje, Canonical, kompanija koja stoji iza ove Linux distribucije, imenovala je pod nazivom 'Warty Warthog'. U ovom članku, bit će prikazan instalacijski proces prvog izdanja Ubuntu-a na računalo Gateway 2000. 

Sistemski zahtjevi i preporučena konfiguracija

Prije nego pređemo na instalacijski proces ove Linux distribucije, evo sistemskih zahtjeva koje vaše računalo mora zadovoljiti sa preporučenom konfiguracijom. Naime, Ubuntu 4.10 neće biti instaliran u virtualnu mašinu, jer to ne preporučujem iz razloga što moderni hardver nije dovoljno optimizovan za distribuciju staru 17 godina, tako da će cio instalacijski proces biti prikazan na računalu starom oko 20 godina. U pitanju je računalo Gateway 2000, prikazano dole na slici.

Slika 1: Gateway 2000 računalo sa Intel celeron procesorom

Izvor slike: BHLLinux.com

Što se tiće sistemskih zahtjeva koje je ova Linux distribucija tražila 2004. godine, kada je objavljena, u pitanju su sljedeći minimalni zahtjevi.

• Intel 486 procesora
• 100 MHz
• 64 MB RAM
•  Sound Blaster Creative
• 3dfx Banshee card - 16MB video RAM
• 20 GB HDD (IDE)

Navedena konfiguracija se nalazi unutar gornjeg računala, stim što matična ovog računala ima svoju on-board grafiku, tako da 3dfx grafička kartica se može naknadno instalirati. Sa navedenom konfiguracijom, cijena ovog računala 2000-tih je koštala nevjerovatnih $1999, tako da bi danas platili, sigurno duplu cijenu za ovu konfiguraciju. Ono što je pak interesantno, jeste činjenica da su mnogi potcijenili ova računala, a o tome nekada drugi put.Idemo na instalaciju Ubuntu-a 4.10.

Instalacija Ubuntu 4.10 

Kada je Ubuntu 4.10 izašao 20. oktobra 2004. godine, Canonical je uspostavio servis 'Sheep It' koji vam je omogučavao da dobijete instalacijske diskove svakog izdanja Ubuntu Linux-a direktno na vašu kućnu adresu, pa tako i najstarijeg izdanja ove Linux distribucije. Servis je ugašen 2011. godine, tako da, ako ste željeli originalne diskove 4.10 Ubuntu-a, mogli ste ga dobaviti preko ovog servisa. Evo kako su izgledali diskovi Ubuntu-a 4.10.

Slika 2: Instalacijski diskovi Ubuntu 4.10 Warty Warthog 

Izvor slike: BHLLinux.com

Uredu, ubacit ćemo Ubuntu 4.10 install cd u Gateway računar i sačekati da se Ubuntu pokrene. Jednom pošto smo ubacili instalacijski disk, trebali bismo vidjeti poznati Ubuntu-ov splash screen, što je prikazano na slici dolje. 

Slika 3: Početak instalacije Ubuntu-a 4.10

Izvor slike: BHLLinux.com

Nakon što stisnemo ENTER taster na tastaturi, Ubuntu Linux će učitati kompresovanu Linux kernel datoteku (vmlinuz), te će se pojaviti plavi dijalog na kojem možemo odabrati jezik instalacije. 

Slika4: Odabir jezika - Ubuntu Linux 4.10

Izvor slike: BHLLinux.com

Nakon što potvrdimo Engleski jezik, kao preporučen jezik instalacije, pojavit će se drugi dijalog gdje trebamo izabrati našu lokaciju. Za sada, ja ću ostaviti SAD, kao trenutnu lokaciju. 

Slika 4: Odabir trenutne lokacije - Ubuntu 4.10

Izvor slike: BHLLinux.com 

Nakon odabira lokacije, pojavit će se dijalog za odabir jezika tastature, pa ću ja odabrati, za sada, American English. 

Slika 5: Odabir jezika tastature - Ubuntu 4.10

Izvor slike: BHLLinux.com 

Nakon što potvrdimo jezik tastature, u narednom koraku instalacijski vodić će pokušati prepoznati unutarnji hardver ovog računala, kako bi se instalacija nastavila.

Slika 6: Detektovanje hardvera - Ubuntu 4.10 

Izvor slike: BHLLinux.com

Nakon što instalacijski vodić prepozna hardver računala, naredni dijalog će učitatati sve programske datoteke koje su potrebne za uspješnu instalaciju Ubuntu-a 4.10.

Slika 7: Učitavanje programskih datoteka - Ubuntu 4.10

Izvor slike: BHLLinux.com 

Nakon što Ubuntu-ov instalacijski dijalog završi učitavanje potrebnih programskih datoteka, pojavit će se naredni dijalog na kojem treba unjeti naziv računala. Za sada, ja ću zadržati predloženo ime 'ubuntu'.

Slika 7: Odabir naziva računala  - Ubuntu 4.10

Izvor slike: BHLLinux.com 

Nakon što potvrdimo naziv mašine, naredni dijalog će izvršiti detekciju diskova te ostalog hardvera, te nastaviti instalacijski proces. Imajte na umu da ovo računalo koristi IDE (Integrated Device Interface) za spajanje hard diska, dakle nije SATA kao kod modernih računala. 

Slika 8: Detekcija hard diska - Ubuntu 4.10 

Izvor slike: BHLLinux.com 

Nakon što disk dijalog obavi detekciju hard diska, pojavit će se drugi, kratki dijalog koji će učitati program za particionisanje diska. 

Slika 9: Učitavanje programa za particionisanje - Ubuntu 4.10

Izvor slike: BHLLinux.com 

Nakon ovog kratkog dijaloga, pojavit će se dijalog sa hard diskom. Trenutno, ovo računalo ima hard disk od 80 GB, pa ću ja odabrati cio disk, za svrhu ove instalacije. 

Slika 10: Odabir hard diska za instalaciju - Ubuntu 4.10

Izvor slike: BHLLinux.com 

Nakon odabira diska, izveo sam malu izmjenu, te sam kreirao oko 512 MB swap prostora, te 79.5 GB prostora za root (/) particiju. Sada je potrebno odabrati opciju 'Finish partitioning and write changes to the disk'.

    Slika 11: Particionisanje diska za instalaciju - Ubuntu 4.10

Izvor slike: BHLLinux.com

Nakon odabira pomenute opcije, naredni dijalog će prikazati izvršene promjene na disku, te nas upitati da li se slažemo sa izvršenim particionisanjem diska? Pošto je proces particionisanja izveden kako treba, odabrat ćemo opciju Yes, i krenuti dalje. 

Slika 12: Pregled izvršenog particionisanja - Ubuntu 4.10

Izvor slike: BHLLinux.com

Nakon potvrde izvršenih izmjena, naredni dijalog će obaviti kreiranje root (/) i swap particije, te nastaviti instalacijski proces dalje. 

Slika 13: Kreiranje root (/) i swap particije - Ubuntu 4.10

Izvor slike: BHLLinux.com

Pošto instalacijski proces izvrši kreiranje diskova, preće na naredni dijalog koji će početi instalaciju samog Ubuntu Linux-a 4.10, što je prikazano na slici 14.

Slika 14: Instalacija Ubuntu-a 4.10

Izvor slike: BHLLinux.com 

Nakon nekih dvadeset minuta, instalacija Ubuntu 4.10 je gotova, te će se pojaviti dijalog potvrde instalacije, prikazan na slici 15.

Slika 15: Potvrda instalacije Ubuntu-a 4.10

Izvor slike: BHLLinux.com

Nakon potvrde instalacije, računalo će se resetovati, tako da u narednih nekoliko dijaloga, ne trebamo instalacijski disk, obzirom da će se Ubuntu Linux 4.10 butati sa hard diska. 

Slika 16: Butanje Ubuntu-a 4.10 sa hard diska

Izvor slike: BHLLinux.com

Nakon što se Ubuntu 4.10 buta sa diska, pojavit će se dijalog koji će nas u nekoliko narednih koraka, voditi ka postavci korisničkog naloga, radnog okruženja itd.

Slika 17: Postavka i konfiguracija Ubuntu-a 4.10

Izvor slike: BHLLinux.com

Pošto potvrdimo taster <Ok>, pojavit će se dijalog gdje je potrebno kreirati korisnički nalog, što je prikazano na slici 18.

Slika 18: Kreiranje korisničkog naloga - Ubuntu 4.10

Izvor slike: BHLLinux.com

Kada unesete željeno korisničko ime, istome je potrebno dodijeliti jedinstvenu lozinku koja se nalazi unutar datoteke /etc/shadow, dok je unutar datoteke /etc/passwd koja sadrži podatke o korisničkom nalogu, lozinka prikazana malim slovom x.

Slika 19: Kreiranje korisničke lozinke

Izvor slike: BHLLinux.com

Nakon što unesete lozinku, te istu potvrdite, instalacijski proces će se nastaviti, te će se ubrzo pojaviti dijalog koji vam nudi instalaciju i dobavljanje aplikacija, biblioteka i drugih datoteka preko interneta. 

Slika 20: Preuzimanje aplikacija preko interneta

Izvor slike: BHLLinux.com

Ukoliko ste povezani na internet, preporučujem da odaberete preuzimanje aplikacija i ostalog softvera s neta, jer ćete kasnije uštedjeti vrijeme za nepotrebno ručno preuzimanje softvera i konfigurisanje. Ukoliko pak niste povezani na net, onda možete preskočiti ovaj dijalog, te dopustiti instalacijskom vodiću da kompletira i dovrši instalaciju aplikacija i potrebnih paketa. 

Slika 21: Instalacija i konfiguracija paketa - Ubuntu 4.10

Izvor slike: BHLLinux.com

Nakon što instalacijski proces izvede instalaciju i konfiguraciju aplikacija i ostalih paketa, pojavit će se dijalog sa uspješnom potvrdom instalacije i konfiguracije Ubuntu-a 4.10, čime je proces instalacije i postavke ovog Ubuntu-a, gotov.

Slika 22: Potvrda instalacije i konfiguracije Ubuntu-a 4.10

Izvor slike: BHLinux.com

Ovim posljednjim dijalogom uspješne instalacije Ubuntu-a, gotov je naš proces instalacije i konfiguracije Ubuntu-a 4.10 na Gateway2000 računalo. Cio proces je trajao nešto više od 35 minuta, obzirom na hardverske specifikacije ovog računala, nije bilo tako strašno. Pošto je ovaj članak ionako dug, ovim bi bio gotov prvi dio članka. U narednom dijelu, pogledat ćemo kratku turu kroz Ubuntu 4.10 Warthy Warthog. Do čitanja !!!

Share:

Read More

Zorin OS 15.3 Core review

Zorin OS is one very amazing Linux distribution available. It is packed with lots of features, applications for daily use and others things as well. Most notable, this a Linux distribution for those who are willing to begin their journey into the Linux world. In this article, check out this brief Zorin OS 15.3 Core review. 

As I noted in brier introduction of this article, Zorin OS is a very amazing Linux distribution but also is a distribution that has come a very long way in it's development. Before we dive into a review of Zorin 15.3 Core which runs my laptop, let us jump on  to it's website. Once you visit official Zorin website, there are four editions of Zorin which are available for download. They are Ultimate, Core, Lite and Education. 

Note that Ultimate edition of Zorin, which is bundled with tons of apps and other useful packages is not cheap and it cost around 39 Euros. Therefore I have downloaded Zorin OS Core edition and using dd command, created a bootable Zorin OS installation. Check out the full article down bellow in order to make your own bootable USB installation using dd command.

Once I have made installation, I've also moved all my data on to my backup  hard drive which is around 500GB strong. Previously, my HP Pavilion DV6 laptop was run by Linux Mint 20 Ulyana and distribution it self runs very smoothly. But, since I'm that kind of Linux user who changes Linux distribution every so often, Zorin OS was a good choice. 

Zorin OS Requirement 

Zorin OS is a modern Linux distribution and as such, there are some hardware requirements that your computer or laptop need to meat in order to experience a full power of this Linux distribution. Those requirement are as follow.

I would also suggest at least Intel i3 processor, 4GB RAM and SSD 120/240 GB for the optimal results. As far as my laptop, these are it's specs.

I should note that my laptop has 240 GB fast SSD drive and 500 GB HDD for storage purpose. Also, there are two GPU that runs my machine Intel HD 3000 able to perform up to 6 GB and AMD Radeon 750 HD graphics able to perform up to 3 GB of video RAM. 

Short guide on Zorin OS installation

Since I'm writing this review from a fully installed Zorin OS 15.3 Core, I'm going to give you a short guide on installation scheme that I have done. Basically, you can install Zorin OS alongside your Windows OS, but if you have decided to move on to Zorin entirely, than you will have to choice something else. 

This dialog will allow you to create custom partitions for your Zorin OS such as the root (/), swap, and home. Since I always install every new Linux distribution using something else dialog, these are three partitions that I have created. Since I'm running 240 GB SSD, I have created following partitions:

• Root (/) - 78 GB 
• Swap partition is around 8GB
• The /home partition is 134 GB

These are three partitions that I'm usually installing when it comes to every new Linux distribution. It is also recommended that you make a boot partition which should be around 1GB, but I'm not installing it. 

Once you create partitions such as (/),swap, /home, and boot as in case of above image, all you need is to click install now which will create and format these partitions; afterwards you will need to fill out your username, host name, password and you're good to go.

 

The final step that is left is to click Continue which will start installation of Zorin it self. 

Zorin OS Tour 

Once the installation of Zorin is completed, you will be greeted with it's dialog which asks you to enter your passwd in order to login. Once you do that, you will see empty Zorin desktop with the default background. 

As you can see, I have made my own Zorin background and it looks nice. Anyway, it is important to note that this edition of Zorin Core is based on Ubuntu 18.4.02 LTS which brings a improved security and privacy features, Linux kernel 5.4.0-58, GNOME desktop environment, Zorin custom themes and icons. 

As far as applications, they are separated in categories but, there are no to much applications preinstalled. Once you click Zorin bottom icon, a menu will pop up with applications that you can select.

As I noted, not many applications are preinstalled so by default, Zorin 15.3 comes with Firefox web browser, GParted partition tool, LibreOffice, Pitivi video editor, GIMP open source graphic, Remmina remote program, Shootwel, Zorin Connect program and etc. There are also some games included in Zorin 15.3 Core and they are as follow.

 Note that all other applications can be installed from Zorin Software Center which look like this.

Application installation from Zorin Software center is easy and it takes three click most, and application will be availabe. Also, Zorin comes with several GTK and icon themes that you can select in order to make your desktop space better. 

Inside appearance dialog, you can select several GTK and icons themes for your Zorin OS. 

Conclusion

Zorin OS Core is one very unique, easy to use and friendly Linux distribution. For it's work, it requires optimal system requirement, it has very simple way of installing new softwares, is is bundled with all essential applications that every Linux beginner might need. Therefore, Zorin OS Core is ideal Linux distribution for new Linux comers that are seeking distribution that will help them dive into Linux more seriously and on the way try to learn the Linux way of things and eventually switching from Windows on to Linux.

Share:

Read More

BHL | Ubuntu Mate 20.04 Recenzija

 

Danas je u redakciju mog BHLLinux portala, stigao jako interesantan laptop. U pitanju je HP Elite Book 8570p koji je došao sa predinstaliranim Windows 10 operativnim sistemom. Nakon kratke hardverske inspekcije, ja sam preuzeo Ubuntu Mate 20.04.01 Focal Fossa koju sam snimio na USB stik te instalirao na ovaj svoj novi laptop. U ovom tekstu, donosim proces instalacije te kratku turu kroz samu distribuciju.

Za BHLLinux,

Piše: Amar Tufo

17.10.2020

1. Kratak pregled karakteristika mog laptopa

Moj HP laptop pogoni Intel i5 procesor sa 3.3 GHz. Za brži rad ovog računala pored RAM-a od 4 GB, brine se i SSD disk od 120 GB koji je izuzetno brz. Laptop dolazi sa grafičkim čipom AMD HD 7050p koji nudi sasvim dobre performanse za svakodnevan rad, pisanje i uređivanje članaka u Libre Office paketu, uređivanje i manipulaciju slikama te video editing te pregled video klipova na YouTube-u. Za napredniji gaming, ovaj grafički čip nije jednostavno dizajniran.

Slika 1: Kratak pregled karakteristika mog HP Elite Book laptopa

Izvor slike: BHLLinux

Nakon pregleda osnovnih karakteristika, ja sam pristupio instalaciji ove Linux distribucije.

2. Instalacija i tura kroz distribuciju

Prije same instalacije ove Linux distribucije, pogledao sam hardverske karakteristike ovog laptopa još dok se preuzimala .iso slika ove distribucije. Nakon toga, preuzeo sam USB Pen drive alat koji omogučava flešovanje .iso slike na USB, restartovao laptop i instalacija je počela. Vidjeo sam da je Windows 10 zauzeo oko 50 GB prostora na disku samo kroz instalaciju, no Ubuntu Mate zauzima duplo manje tog prostora što korisniku daje dodatan prostor za skladištenje osobnih podataka. Instalacijski proces je veoma jednostavan a koristeći se svojim Mi9T telefonom, ja sam snimio taj proces koji traje svega 10 minuta pa će video prilog biti dostupan na sajtu uz ovu recenziju.

Ukratko se instalacijski proces može sumirati ovako. Nakon što se pojavio dijalog za odabir particija, ja sam kreirao tri particije. Root (/) particiji sam dodjelio 35 GB prostora na kojoj se nalazi rool file system. Zatim sam kreirao swap particiju koja se koristi onda kada RAM memorija ne može da iznese zahtjevnije grafičke programe ili video rendering koji crpi RAM.

Obično se preporučuje da swap particija bude dvaput veća nego što je vaš RAM pa sam ja stoga kreirao /swap particiju od 6 GB. Ostatak skladišnog prostora, nekih 75 GB sam dodjelio /home particiji na kojoj se nalaze svi osobni podaci, aplikacije, te drugi tipovi podataka. Nakon što sam kompletirao proces particionisanja, odabrao sam >install now taster koji konfiguriše i kreira particije. Nakon toga, unjeo sam osobne podatke, korisničko ime, naziv računala, korisničku lozinku i instalacija je krenula. Cio proces je trajao svega 10 minuta zahvaljujući jako brzom SSD disku koji pogoni moj laptop.

Slika 2. Osnovni podaci o Ubuntu Mate 20.04.01

Izvor slike: BHLLinux

Pošto je proces instalacije uspješno kompletiran, nakon toga, ja sam instalirao mali program po imenu screenfetch koji prikazuje osnovne podatke o Linux distribuciji, daje osnovni uvid u hardverske specifikacije vašeg računala, verziju Linux kernela itd.

Po završetku instalacije, pojavio se login dijalog te nakon kraćeg unosa podataka, pojavilo se dobro poznato Mate okruženje radne površi. Šta ova Linux distribucija donosi u ovom svom izdanju, saznajte u nastavku ovog teksta.

Slika 3: Izgled radne površine po završetku instalacije Ubuntu Mate 20.04.01

Izvor slike: BHLLinux

3. Predinstalirani programi

Ubuntu Mate nije napravio neku značajniju promjenu što se tiće predinstaliranih aplikacija, pa kao i dosadašnja izdanja, i ovaj put susrećemo standardne aplikacije koje se isporučuju u ovoj distribuciji. Sve su aplikacije ponovo podijeljene u kategorije tipa Accessories, Administration, Education, Graphics, Internet itd. Kao standardni web preglednik tu je Firefox. Pored Firefox-a, isporučen je čuveni Libre Office uredski paket koji ja redovno koristim.

Osim Libre Office, tu je Cheese, Celluloid te Rhythmbox za slušanje vaše omiljene muzike. Pored ovih aplikacija, tu su administratorski alati za tvekovanje, dotjerivanje i uređivanje izgleda ove distribucije onako kako vama to odgovara. Sve druge aplikacije koje vam zatrebaju mogu se dobaviti preko Software Butique-a, softverskog centra Ubuntu Mate distribucije koja ima mnogo aplikacija podijeljenih po kategorijama.

Slika 4: Software Butik Ubuntu Mate distribucije

Izvor slike: BHLLinux

Ubuntu Mate kao i druge distribucije, nudi jako puno načina dotjerivanja njenog izgleda, izgleda radne površine, instalacije željenih programa itd. Distribuciju je moguće tvekovati koristeći Appearance dijalog koji možete otvoriti klikom na menu > Preferences > Appearance. Nakon što kliknete, otvorite će se jako bogat dijalog sa nekoliko predinstaliranih tema prozora, ikona te drugih opcija koje možete odabrati za dotjerivanje izgleda ove distribucije.

Slika 5: Appearance dijalog za dotjerivanje izgleda Ubuntu Mate distribucije

Izvor slike: BHLLinux

Predinstalirane teme koje vidite na gornjoj slici, omogučavaju korisničko dotjerivanje te podešavanje osnovnih karakteristika svake teme. Svaka tema ima svoju temu ikona koju je moguće promijeniti, instalirati drugu temu ikona ili preuzeti preko samog dijaloga željenu temu te ju primijeniti. Tako sam se ja poigrao sa dobavljanjem Numix teme ikona čiji izgled je prikazan na slici 6.

Slika 6: Radna površina sa Numix temom ikona

Izvor slike: BHLLinux

Tema nudi ikone jako visoke rezolucije što radnoj povrišini mog Ubuntu-a daje sasvim drugačiji izgled. Jednom kada se pristupi /home direktoriju, te ikone dolaze do još većeg izražaja što je vidljivo na slici 7.

Slika 7: Prikaz /home direktorija sa Numix temom ikona

Izvor slika: BHLLinux

Šta reći na kraju?

Ubuntu Mate distribuciju odlikuje elegancija, brzina, stabilnost, brz odziv pokretanja aplikacija ali i jednostavnost upotrebe. Uprkos svemu tome, treba istaći kako je rijeć o distribuciji koja nije dizajnirana za stariji hardver niti starija računala koja negdje na vašem tavanu, sakupljaju prašinu. Što bolji hardver imate, to će distribucija pružiti bolji rad i iskustvo upotrebe. No, ako pak smatrate da je Ubuntu Mate teška distribucija kako biste počeli svoju avanturu u Linux vodama, tu su i druge distribucije, dosta lakše i dosta jednostavnije kao što je Linux Lite, Lubuntu ili Elementary.

I na kraju, mudro biraj, biraj Linux.

Share:

Read More