TIP Root - Could not display /media

 Način na koji Linux upravlja uređajima je dosta specifičan. Lista uređaja koji su trenutno mountovani se nalazi unutar datoteke /etc/fstab. Ponekada se može dogoditi scenario gdje ste uređaj ubacili unutar vaše distribucije, ali joj je nemoguće pristupiti, tako da ćete prilikom pristupa dobiti grešku "root - could not display /media | the location is not a folder". Evo kako veoma jednostavno riješiti ovaj problem.

Ukoliko se ovakav scenario pojavi, a hoće sigurno nekada tokom rada, pa ćete vidjeti ovakvu sliku tokom pristupa uređaju.

Slika 1: Nemoguć pristup uređaju unutar direktorija /media

Jedan od razloga je i taj što uređaj koji je povezan na sistem (USB ili MicroSD kartica) nemaju ovlasti korisnika niti korisničke grupe nad direktorijem /media gdje se takvi uređaji montuju. Unosom ove komande, problem će biti rješen.

Kada se ova komanda izvrši, direktorij /media će ponovo biti pod vlasništvom korisnika amar, tako da ćete imati pristup vašim uređajima. U vašem slučaju, umjesto amar:amar, stavite vaše korisničko ime i ime vaše grupe. U terminalu proces izgleda ovako.

Slika 2: Vraćanje prava nad direktorijem /media

Kada se pristupi mountovanom uređaju u direktoriju /media, problem je uspješno riješen.

Slika 3: Pristup SD kartici unutar direktorija /media

Ovim bi bio riješen ovaj mali praktični članak u kojem je prikazano kako riješiti grešku pristupa uređajima unutar direktorija /media. Toliko od mene i do čitanja!!!.

Share:

Read More

30 godina Linux-a

 

Prije tačno trideset godina, Linux je napravio jednu od najvećih revolucija računalnog doba. Njegov tvorac Linus Torvalds nije mogao ni zamisliti da će danas Linux biti jednim od najvećih softverskih projekata na planeti Zemlji.

Te davne 1991. godine, Linus Torvalds, tada svršenik računalnih tehnologija na Helsinkiju, objavio je Linux kernel 0.0.1, prvo izdanje kernela kojeg je kasnije iskoristio Richard Stallman kako bi upotpunio svoj GNU operativni sistem.

Već u Februaru 1992. godine, Owen Le Blanc je objavio MCC Interim Linux u Engleskoj, prvu Linux distribuciju u historiji. Kasnije 1993. godine, pojavio se Yiggdrasil GNU/Linux, prva Linux distribucija koja je podržavala live boot, tako se Linux munjevitom brzinom širio, razvijao u nebrojene Linux distribucije kojih danas ima, na desetine. Taj razvoj traje i danas a Linux postaje svakim danom sve bolji i bolji. 

Share:

Read More

Vim TIP | Kako riješiti E45 readonly file error

 

Vim editor je izuzetno moćan Linux editor kojeg ja veoma često koristim kada editujem određene konfiguracijske datoteke. Njegovo poznavanje je veoma bitno, jer se jako često koristi, a pojavljuje se i u obliku pitanja na Linux LPIC-1 testu. Tokom editovanja datoteka, može se dogoditi scenario da slučajno unesete određeni karakter koji vas sprečava da spasite i zatvorite datoteku. Taj scenario je još poznat kao E45 readonly file error. U ovom članku pogledajte kako veoma jednostavno riješiti ovaj scenario.

Slika 1: E45 readonly vim error 

Srećom, rješenje ovakvog scenarija je veoma jednostavno, i sve što je potrebno, jeste uči u komandni mod pritiskom Esc tastera, te unjeti :wq!, i datoteka će biti uspješno ažurirana i spašena. 

Ukoliko uređujete konfiguracijske datoteke, budite veoma oprezni jer unos pogrešnih informacija može ozbiljno oštetiti datoteku, što može dovesti do nestabilnosti samog sistema. Tako da preporučujem da svaki put radite backup datoteke bilo /etc/fstab ili /etc/sudoers.  To bi bilo sve u ovom članku. Do čitanja!!!

Share:

Read More

Hard i simbolik link u Linux-u

 

Svaka datoteka u Linux-u ima svoj osobni inode. U osnovi, inode je kontenjer koji sadrži karakteristike datoteke mimo njena imena i sadržaja. U ovom članku, bit će prikazano kako praktično postaviti hard i simbolik link u Linux-u.

Šta je to hard, a šta simbolik link?

Jednostavnim riječnikom, hard link je link na datoteku koja se nalazi unutar istog file sistema; dok je simbolik (soft) link, link na datoteku koja se nalazi unutar istog ili drugog filesistema. Ključna razlika između ova dva linka je upravo ta što hard link može biti kreiran na datoteku koja se nalazi unutar istog filesistema dok soft link može biti kreiran i na datoteku koja ne pripada istom file sistemu. 

Kako prikazati inode u Linux-u?

Obzirom da je bilo govora o inodu, unosom sljedeće komande u terminal je moguće prikazati inode datoteke.

Unosom ove komande u terminalu, prikazat će sljedeće podatke.

Slika 1: Prikaz inode aktuelnih datoteka 

Kako postaviti hard link u Linux-u?

Da bismo postavili hard link na datoteku, možemo to obaviti unosom sljedeće komande.

Unosom ove komande, ln će kreirati hard link pod nazivom f1 na datoteku file1. U terminalu je cio proces prikazan na sljedećoj slici.

Slika 2: Postavljanje hard linka na datoteku file1

Kako postaviti simbolik link u Linux-u?

Da bismo postavili simbolik link u Linux-u, možemo to obaviti unosom sljedeće komande.

Unosom ove komande, ln će kreirati soft link pod nazivom f1 na datoteku file1. U terminalu je cio proces prikazan na sljedećoj slici.

Slika 3: Postavljanje soft linka na datoteku f1

Dakle, soft link možete prepoznati svaki put kada izlistate prava datoteka, na početku prava ili permisija će biti malo slovo l, koje vam pokazuje da je postavljen link f1 na datoteku file1.

Ovim bi bio gotov ovaj praktični članak o hard i soft linku. Ukoliko ste primijetili tehničku grešku u sklopu članka, pišite u komentaru ispod, pa ću ispraviti čim prije. Toliko od mene i do čitanja!!!

Share:

Read More

Touch komanda u Linux-u

 

Touch komanda omogučava kreiranje datoteka unutar Linux-a, ali isto tako može promijeniti vrijeme i datum nastanka određene datoteke. U ovom kratkom članku, bit će prikazana dva praktična primjera upotrebe komande touch.

Kako kreirati datoteku u Linux-u?

Ukoliko radite sa komandama u Linux-u, veoma često ćete koristiti touch komandu. Ona je jako korisna kada je potrebno kreirati datoteke koje mogu storati određene informacije. Da bismo kreirali datoteku, možemo u terminalu izvršiti ovu komandu.

Jednom kada se ova komanda unese u terminal, trebali smo imati kreiranu datoteku file1.txt.

Slika 1: Kreiranje datoteke file1.txt upotrebom komande touch

Datoteka file1.txt je uspješno kreirana, ali je trenutno prazna jer u nju nismo ništa upisali. Ukoliko želite pisati tekst unutar datoteke file1.txt, to možete izvesti komandom echo, ali to ćemo ostaviti za drugi put.

Kako kreirati više datoteka odjednom u Linux-u?

Komanda touch ima set argumenata koje možete upotrijebiti u terminalu kako biste kreirali više datoteka odjednom. Primjera radi, ukoliko je potrebno kreirati nekoliko datoteka imenom file1.txt .. do file5.txt, komanda bi bila duga jer biste obično unosili zasebno imena datoteke. Postoji ipak, dosta efikasniji način kreiranja pomenutih datoteka komandom touch. Komanda izgleda ovako.

Kada se komanda unese u terminalu, trebali bi imati pet datoteka file1.txt .. file5.txt.

Slika 2: Kreiranje nekoliko datoteka komandom touch

Uspješno smo kreirali nekoliko različitih datoteka komandom touch, unosom argumenta {1..5}, što je dosta brže i efikasnije nego da smo unjeli komandu touch file1.txt file2.txt .. file5.txt. S ovim bi bio gotov ovaj kratki članak o dva praktična primjera upotrebe komande touch. Ukoliko ste primijetili neku tehničku grešku, ostavite komentar u opisu, pa ću ispraviti čim prije. Do čitanja!!!

Share:

Read More

Chmod komanda u Linux-u

 Upravljanje podacima u Linux-u je jedan od veoma bitnih segmenata Linux administracije. Drugim riječima, ko može čitati, pisati, i izvršavati datoteke u Linux-u, a ko ne. Srećom, Linux dolazi sa jednom jako korisnom komandom koja pomaže da se omoguči pristup datotekama i aplikacijama. Ta komanda se naziva chmod. U nastavku ovog članka, saznajte kako koristiti komandu chmod?

Šta su to permisije u Linux-u i kako ih prikazati?

Svaka datoteka, program, ili direktorij u Linux-u, ima set predifisanih permisija koje diktiraju šta može korisnik, šta grupa, a šta mogu ostali. Drugim riječima, te permisije govore ko može čitati, pisati, i izvršavati datoteke i druge programe u Linux-u, a ko ne. Unosom sljedeće komande u Linux-u, moguće je prikazati permisije nad podacima u sklopu direktorija data.

Kada se ova komanda izvrši, terminal će prikazati sljedeće pojedinosti direktorija data.

Ono što vidite unutar ove slike su permisije nad podacima u sklopu direktorija data. Kao što vidite, unutar se nalaze tri tekstualne datoteke file1.txt, file2.txt, file3.txt. Svaka datoteka ima svoje permisije koje govore šta može korisnik, šta grupa, a šta ostali. Te permisije su označene malim slovima -rw-r-x-. Ukratko objašenje izgleda ovako.

Na desnoj strani datoteke file1.txt, se nalazi -rw-r-x-; što znače ove informacije? Dakle, (-) označava datoteku, rw označava ovlasti korisnika koji može čitati i pisati datoteku file1.txt, -r označava ovlasti grupe, dok -x označava ovlasti svih ostalih. Prvo amar označava naziv korisnika, dok drugo amar označava naziv grupu. Ovu 0 koju vidite, ona govori da je datoteka prazna, Mar 15 16:23, datoteka je kreirana 15 Marta u 16:23. 

::Možda vas zanima i ovaj članak::

Kako postaviti permisije komandom chmod?

Permisije nad podacima je moguće postaviti upotrebom komande chmod. U narednih nekoliko primjera, pogledajte praktičnu upotrebu ove komande. 

[1] U ovom primjeru, chmod komanda će postaviti permisije nad datotekom file1.txt. 

Ovo su zadane permisije nad datotekom file1.txt. Kao što vidite, korisnik može čitati i pisati unutar datoteke, grupa ima iste ovlasti kao i korisnik, ostali mogu čitati datoteku. U ovom primjeru, potrebno je postaviti permisije tako da korisnik zadrži svoje permisije, grupa može samo čitati, ostali ne mogu ništa. Evo komande.

Kada se ova komanda izvrši, datoteka file1.txt bi trebala imati permisije prema gornjem opisu.

Slika: Prikaz novih permisija datoteke file1.txt

Uspješno smo postavili permisiji datoteci file1.txt. Oduzimanje permisija korisniku, grupi, ili ostalima se vrši malim karakterom (-) rwx, pa smo tako mogli i grupi oduzeti slična prava nad datotekom itd. 

[2] U ovom primjeru, evo kako možete primijeniti ista prava na nekoliko datoteka sa istom ekstenzijom, tipa .txt. 

Slika 2: Prikaz sadržaja direktorija data 

Komanda koja će svim ovim datotekama dati ista prava kao iz prvog primjera, izgleda ovako.

Kada se ova komanda izvrši, datoteke bi trebale imati ista prava, što je vidljivo na slici 2.1.

Slika 2.1: Nova prava datoteka unutar direktorija data

[3] U ovom primjeru, pogledajmo kako dodijeliti prava jednoj jednostavnoj skripti po imenu myscript.sh. 

Slika 3: Kod skripte po imenu myscript.sh

Da bi ova skripta bila izvršna, potrebno je unjeti sljedeću komandu u terminalu.

Slika 3.1: Dodjela izvršnih prava skripti myscript.sh

Ukoliko sada unesemo u terminal komandu ./myscript.sh, ova će se skripta izvršiti, te će prikazati tekst "This is a sample script". 

Slika 3.2: Izvršavanje skripte myscript.sh

Kroz ova tri praktična primjera, bi bio gotov i ovaj članak o chmod komandi u Linux-u. Imali ste priliku da praktično naučite kako prikazati prava nad datotekama, šta je to -rw-rw-x, koja prava ima korisnik, koja prava pripadaju grupama, a koja ostalima. Kroz praktične primjere, demonstrirano je postavljanje prava nad datotekom, nad nekoliko datoteka filtriranjem ekstenzije, te postavljanje izvršnih prava  nad skriptom. Ukoliko ste primijetili neku tehničku grešku, molim da komentare ostavite ispod ovog teksta. Do čitanja!!!

Share:

Read More

Šta su to environment varijable u Linux-u i kako se kreiraju?

 Environment varijable imaju jako važnu ulogu u Linux-u. One omogučavaju da na brži način doznamo naš /home direktorij, aktuelnog korisnika Linux mašine, aktuelni shell, i drugo. U ovom članku doznajte, šta su to environment varijable u Linux-u i kako se kreiraju?

Šta su to environment varijable?

Ukratko rećeno, environment varijable su set dinamičkih vrijednosti koje se nalaze unutar Linux-a, a koje koriste aplikacije pokrenute unutar shella. Jednostavnim riječnikom, environment varijable su varijable sa imenom i dodjeljenom vrijednošću. 

Kako prikazati environment varijable unutar Linux-a?

Postoje dvije, veoma često, korištene komande koje mogu da izlistaju environment varijable unutar Linux-a. Jedna takva komanda je env. Kada se izvrši unutar terminala, rezultat je sljedeći.

Slika 1: Lista env. varijabli u Linux-u | BHLLinux.com

Da biste čitali varijablu, koristite  simbol $ sljedećom komandom. 

Kada se ova komanda izvrši, prikazat će /home direktorij korisnika.

Evo još nekoliko primjera env. varijabli kao što je USER, SHELL, TERM, itd.

Kako se kreira environment varijabla?

Prije nego pokažem kako se kreira jedna environment varijabal, zaboravio sam da dodam kako u Linux-u postoje tri vrste environment varijabli, i to:

[1] Lokalne env. varijable - ove varijable kreira korisnik Linux distribucije; dostupne su dokle god je otvoren trenutni terminal. Jednom kada korisnik zatvori terminal, ove varijable nestaju. 

[2] Korisničke env. varijable - Ovo su varijable koje su kreirane za aktuelnog korisnika, te sadrže listu informacija koje su dostupne svaki put kada se korisnik uloguje u određenu Linux distribuciju.

[3] Sistemske env. varijable - Ove varijable su dostupne unutar cijelog sistema za sve korisnike, svaki put kada se mašina upali, te su same dio konfiguracijskih datoteka kao što je /etc/environment, /etc/profile, /etc/profile.d, te /etc/bash.bashrc.  

Sada kada znamo vrste varijabli, možemo kreirati jednu osnovnu korisničku varijablu, sljedećom komandom.

Gornja slika prikazuje način kreiranja env. varijable. Iz slike se mogu izvući sljedeći zaključci. Svaka env. varijaba u Linux-u se deklarira velikim slovima, u ovom slučaju MY_LINUX_WEBSITE. Istoj se varijabli dodjeljuje vrijednost otvaranjem znakova navodnika "www.bhllinux.com". Varijabla se čita komandom echo $ i dolar simbol, te naziv varijable kao što je prikazano na slici. 

Da bi varijabla postala dostupna unutar sistema, potrebno je izvršiti komandu export MY_LINUX_WEBSITE="www.bhllinux.com", tako da će varijabla biti dostupna unutar sistema. Jednom kada zatvorimo trenutni terminal, varijabla neće više biti dostupna, čime smo kreirali lokalnu vrstu env. varijable.

Da bi varijabla bila trajno dostupna unutar sistema, potrebno je urediti datoteku /.bashrc koja se nalazi unutar korisničkog /home direktorija. Ukratko, šta je to /bashrc? U pitanju je skripta koja se izvršava svaki put kada se korisnik uloguje u sistem. Ova skripta sadrži seriju konfiguracija za terminal, aliase komandi, shell historiju, automatsko kompletiranje komandi u terminalu, itd.

Prije nego dodamo ovu varijablu trajno unutar datoteke bashrc, želim samo kratko da vam pokažem komandu koja omogučava brisanje varijable u Linux-u. Ta komanda se naziva unset. Vidite, jednom kada kreirate vašu varijablu, primjera radi VARIJABLA, ona je dostupna unutar sistema sa svojom vrijednošću. Evo primjera.

 Slika 2: Kreiranje varijable VARIJABLA | BHLLinux.com

Kao što vidite na slici, kreirao sam za potrebe ovog primjera varijablu po imenu VARIJABLA, te joj dodijelio vrijednost 5. Komandom echo sam prikazao vrijednost te varijable; koristeći komandu unset, obrisao sam vrijednost ove varijable, tako da u suštini VARIJABLA više nema nikakvu svrhu. Vratimo se još jednom našoj varijabli MY_LINUX_WEBSITE koju treba da dodamo trajno unutar sistema. 

Izvršavanjem komande sudo vim ~/.bashrc će otvoriti datoteku bashrc kako bismo je uredili.

Slika 3: Uređivanje bashrc datoteke | BHLLinux.com

Kada otvorimo ovu datoteku, na samom kraju datoteke je potrebno dodati komandu 

export MY_LINUX_WEBSITE="www.bhllinux.com"  

Nakon toga datoteku treba spasiti. Primijetili ste također da sam uređivanje datoteke otvorio koristeći komandu sudo, kako bi promjene uzele efekta. 

Nakon što spasimo datoteku bahsrc, zatvorimo aktuelni terminal, te ponovo izvršimo komandu echo $MY_LINUX_WEBSITE, varijabla bi trebala biti dostupna, kao što je prikazano na slici.

Slika 4: Prikaz varijable MY_LINUX_WEBSITE | BHLLinux.com

Varijabla je sada uspješno trajno dodata, te ju je moguće pozvati svaki put kada to želimo. Ukoliko želite ukloniti ovu varijablu, jednostavo unutar datoteke bashrc komentirajte cijelu liniju, i varijabla više neće biti dostupna.

Slika 5: Komentiranje varijable MY_LINUX_WEBSITE

To bi bilo sve u ovom članku o environment varijablama u Linux-u. Imali ste priliku da naučite šta su to env. varijable, koje vrste postoje, kako se kreira env. varijabla, kako se ista čita, kako obrisati env. varijablu komandom unset, te na kraju, kako trajno dodati varijablu unutar vašeg sistema, uređivanjem datoteke bashrc. Nadam se da ste nešto naučili i da je članak bio informativan. Ukoliko ste primijetili da sam negdje napravio tehničku grešku, ili da sam pogrešno preveo određene termine, pišite u komentare ispod. Do čitanja!!!

Share:

Read More

LinuxTag Njemačka | Izvještaj sa festa

 Jučer je održan u Njemačkoj održan LinuxTag, redovni fest Linux zajednice koja se okuplja u malenom Njemačkom gradu Chemnitz. LinuxTag je bio zaista sjajan, a sadržao je nekoliko radionica, pa u nastavku ovog članka, evo nekih kratkih zanimljivosti. 

Ukratko o LinuxFest-u

Jučerašnji Linux fest je zbog Covid19 pandemije, održan virtualno, a cio dan je strimovan preko linka  Chemnitz udruge Linux korisnika. Predavači su bili vrsni Linux stručnjaci kao što je Kai Schell, Dirsk Streubel, Franz Knipp, Mark Swillus, Michael Gisbers, Harald Maasen. Ja sam također bio prisutan, a imao sam priliku da učestvujem aktivno u sklopu praktičnih laboratorija, te rada sa komandama kao što je cp, cd, tar, bzip2, gzip, gunzip, rm, head, tail, less, more, itd. 

Bitno je za kazati kako je jučerašnji fest održan na Njemačkom jeziku, ali predavačima nije smetalo da pišete i na Engleskom jeziku, da se uključite u rad sa komandama, da sudjelujete u praktičnom laboratoriju u radu sa glavnim Linux komandama. Jučer je također pomenut i Linux LPIC-1, na što se treba posebno fokusirati ukoliko sami spremate Linux LPIC-1 certifikaciju, koje komande i argumente posebno trebate poznavati; pomenut je Linux boot process, Linux file system hijerarhija, rad sa komandama, manipulacija podacima upotrebom komanci (head, tail, less, more, sed). 

Pomenute su bile permisije nad podacima kao što je rwx-rw-x, kako promijeniti vlasnika komandom chown, kako promijeniti grupu korisnika komandom chgrp, kako promijeniti pristup podacima komandom chmod te primjenom oktalnog broja itd.

Franz Knipp je održao jako interesantno predavanje o Linux i upravljanju korisničkim nalozima i grupama unutar Linux distribucija. Imao sam priliku da učestvujem aktivno cijelo vrijeme, od kreiranja korisnika komandom useradd, kratkog objašnjenja datoteke /etc/passwd, /etc/shadow, prikaza korisničkih podataka upotrebom komance cat /etc/passwd | grep user, do kreiranja korisničke grupe komandom groupadd, dodavanje u novu grupu komandom usermod -a -G group, itd. Ovdje sam imao priliku da utvrdim svoje znanje, ali i naučim nešto novo.

Sve u svemu, bio je to jedan, zaista, sjajan dan u kojem sam imao priliku da porazgovaram s ljudima iz svijeta Linux-a, steknem nova znanja i iskustva. Radujem se svakako, ponovnom LinuxTag-u, a do tada, vjerujem da će ova pandemija nestati. Do čitanja!!!

Share:

Read More