Debian Linux distribucija važi za jednu od najozbiljnijih Linux distribucija u svijetu Linux-a. Izašla davne 1993. godine, ova distribucija je udarila temelje za uspon nekih od najpopularnijih Linux distribucija kao što je čuveni Ubuntu, Linux Mint ali i ostale srodne distribucije. Kroz godine, Debian se mijenjao a sa sobom je u proteklih nekoliko izdanja, donjeo seriju poboljšanja, mnoštvo novih aplikacija te poboljšane performanse rada, što sa sobom donosi novo korisničko iskustvo. Zbog svega, ovu distribuciju koriste mnogi iskusni Linux korisnici, firme, organizacije itd. U ovom članku, pogledajte instalacijski proces Debian Linux 12 distribucije, kroz screenshotove.
Serijal - Prvi koraci sa Linux-om - 2.2. Šta je to GNU/Linux?
Dobrodošli u prvu temu drugog dijela serijala ‘Prvi koraci sa Linux-om’. U ovom članku ćemo se kratko upoznati sa GNU/Linux-om i objasniti šta je to zapravo GNU/Linux i kako je nastao?
Kratka priča GNU/Linux-a?
Slika 1: Richard Stallman – Kreator GNU-a i osnivač FSF-a
Priča GNU/Linux-a je nerazdvojno povezana sa čovjekom po imenu Richard Stallman (slika lijevo). Naime, ovaj američki računalni inžinjer je 1983. godine pokrenuo razvoj GNU operativnog sistema te 1986. godine osnovao ‘FSF – Free Software Fondation’. Napustivši posao u MIT-u (Massachusetts Institute of Technology), Stallman se umorio od vlasničkog softvera, raznih korisničkih ograničenja i skupocjenih licenci te odlučio pokrenuti razvoj već pomenutog GNU-a, besplatnog operativnog sistema.
Nakon što je Torvalds 17 septembra 1991 godine objavio svoj Linux kernel, Stallman je preuzeo kernel sa ftp servera, ubacio ga u svoj GNU OS te isti kompletirao 1992. godine. Kompletiranjem GNU operativnog sistema, počele su se masovno javljati Linux distribucije kao što je Yggdrasil GNU/Linux/X, Caldera Open Linux, Debian GNU/Linux i druge, a Stallmanu je naročito smetala izjava da se ove Linux distribucije nazivaju operativnim sistemima, zanemarujući pri tome doprinos GNU projekta.
Tada je Stallman na zvaničnoj web stranici GNU projekta, objavio i članak na temu ‘Linux and GNU/Linux’, kako bi jednom za sva vremena spriječio zloupotrebu i pogrešno nazivanje Linux-a operativnim sistemom. Evo kako Richard Stallman definiše termin ‘GNU/Linux’:
“ Zaista postoji Linux, i ljudi ga koriste, ali je on ustvari samo dio sistema kojeg koriste. Linux je dakle, kernel: program u sistemu koji dodjeljuje resurse mašine drugim programima koje pokrećete. Kernel je glavni dio operativnog sistema, ali je u svojoj prirodi, beskoristan; I on može da funkcioniše unutar kompletnog operativnog sistema. Linux se obično koristi u kombinaciji sa GNU operativnim sistemom: cio sistem je u stvarnosti GNU sa Linux-om ili GNU/Linux. ”
Čak i danas većina ljudi širom svijeta Linux naziva operativnim sistemom, praveći time jednu veliku grešku, a ne znajući pri tome, da se zapravo radi kernelu koji se naziva ‘Linux’. Sam termin ‘GNU/Linux’ je zapravo skraćenica akronima koja se prevodi kao ‘GNU’s Nije Unix/Linux nije Unix’ čime se želi reći da je Linux nastao na Unix-u ali on nije Unix.
U kontekstu operativnog sistema, terminom GNU/Linux se definiše kompresovana .iso datoteka koja se sastoji od Linux kernela, kernel modula, servisa, GRUB boot loadera, grafičkog okruženja radne površine (GNOME, KDE, XFCE, LXDE, MATE) te predinstaliranog seta aplikacija potrebnih za svakodnevan rad koju nazivamo Linux distribucija.
---
To bi bilo sve u ovom članku. U narednom članku ćemo pogledati ‘Koja je ro razlika između Linux-a & Unix-a?’, a do tada, ugodan boravak na portalu i do čitanja!!!
Serijal - Prvi koraci sa Linux-om - 2.1. Šta je to Linux?
Dobrodošli u prvu temu drugog dijela serijala ‘Prvi koraci sa Linux-om’. U ovom članku ćemo se kratko upoznati sa Linux-om i objasniti šta je to zapravo Linux i kako je nastao?
Kratka priča Linux-a?
Priča Linux-a počela je 1991. godine sa čovjekom po imenu Linus Torvalds. Tada student računalnih nauka Helšinskog Univerziteta, Torvalds je u augustu mjesecu 1991. godine objavio da radi na projektu koji neće biti velik te da očekuje svaku pomoć koju može dobiti. Projekat na kojem je Torvalds zapravo radio je bio kernel koji će kasnije biti poznat kao ‘Linux’. Bez Linux kernela, niti jedna distribucija koju imamo danas, ne bi praktično postojala.
Slika 1: Linus Torvalds – Kreator Linux kernela
Linux je dakle, kernel: program u sistemu koji dodjeljuje resurse mašine drugim programima koje pokrećete. Razvijen koristeći Minix, besplatna inačica Unix-a, Torvalds je kompletirao Linux kernel te objavio njegovu prvu verziju 0.01 u septembru mjesecu 1991. godine.
Samo nekoliko mjeseci kasnije, Owen Le Blanc u Engleskoj, izdaje MCC Interim Linux, prvu Linux distribuciju a američki računalni inžinjer Richard Stallman je zahvaljujući Torvaldsovom Linux kernelu kompletirao svoj GNU operativni sistem.
Sa svojom objavom 1991 godine, Linux kernel je postao najveći softverski projekat na Zemlji te pomogao uspon i nastanak na stotine Linux distribucija koje imamo danas.
---
To bi bilo sve u ovom članku. U narednom članku ćemo pogledati ‘Šta je to Linux a šta GNU/Linux?’, a do tada, ugodan boravak na portalu i do čitanja!!!
Serijal - Prvi koraci sa Linux-om - 2.0 Upoznavanje sa Linux-om - Uvod u drugi dio
Dobrodošli u drugi dio serijala ‘Prvi koraci sa Linux-om’ u kojem ćemo se nešto detaljnije upoznati sa GNU/Linuxom, njegovim kratkim historijatom, razlikom između Linux-a i Unix-a, te ćemo ukratko pomenuti i besplatan/slobodan softver otvorenog koda itd.
Pokrit ćemo također i osnovne termine kao što su Linux kerne, GNU/Linux, Linux distribucija te ćemo odgovoriti na pitanja zašto imamo toliko Linux distribucija danas i kako jedan početnik može odabrati distribuciju za svoje prve korake u svijetu Linux-a.
Serijal će u ovom dijelu također pomenuti besplatan/slobodan softver otvorenog koda, njegov razvoj, filozofiju i popularizaciju koju je doživjeo u posljednjih nekoliko godina. Ukratko ćemo pomenuti neke popularne open-source aplikacije i kako se one razlikuju u odnosu na komercijalne programe kompanija kao što su Microsoft & Adobe.
- - -
To bi bilo sve u ovom uvodnom članku drugog dijela serijala. Slijedi prvi članak na temu ‘Šta je to Linux?’ a do tada, ugodan boravak na portalu i do čitanja!!!.
Serijal - Prvi koraci sa Linuxom - 1.6. Kratka tura kroz Zorin OS
Dobrodošli u sedmi dio serijala ‘Prvi koraci sa Linux-om’ gdje ćemo pogledati kratku turu kroz Zorin OS.
Tura kroz Zorin OS
Slika 1: Desktop okruženje Zorin OS 17.2 Core
Izvor slike: Portal BH-Linux.com
Kako sam napomenuo u prethodnom članku ovog serijala, u video tutorijalu je prikazana instalacija Zorin OS 17.1 Core. Stoga sam ja obavio instalaciju Zorin OS 17.2 Core koja donosi manja poboljšanja karakteristika ove distribucije. Uglavnom, Zorin OS se pojavio još davne 2009 godine kao Linux distribucija, uglavnom usmjerena Linux početnicima. Nastala na Ubuntu Linux-u, distribucija donosi intuitivan dizajn, jednostavan korisnički interfejs te optimizovanu Linux distribuciju koja idealno radi kako na starijem hardveru tako i na novom.
Instalacijski proces joj je veoma jednostavan a korisniku pri instalaciji pomaže instaler koji vam asistira cijelo vrijeme tijekom instalacije kako bi ista prošla u najboljem redu. Sama .iso slika Zorin OS 17.1 Core distribucije je teška nekih 3 GB pa se u svrhu izrade butabilne USB instalacije preporučuje uređaj od 8 GB, kako bi se izradila instalacija. Ovdje bih još jedino dodao, da se prije instalacije obrati pažnja na preporučene sistemske karakteristike, kako bi distribucija radila što je bolje moguće.
Desktop okruženje
Govoreći o desktop okruženju, valja pomenuti kako Zorin OS koristi sopstveno okruženje radne površine, sa logotipom Zorina koji je smješten u taskabaru, pri dnu ekrana. Na kraju taskbara su ikonice za zvuk, bateriju (ukoliko je Zorin instaliran na laptop), ikonica mreže, te screen recorder kojem se pristupa na desnik klik taskbara, a koji je jako koristan dodatak Zorin OS distribucije.
Slika 2: Desktop okruženje Zorin OS 17. 2 Core sa taskbarom
Izvor slike: Portal BH-Linux.com
Screen recorder je jako korisna aplikacija ukoliko želite snimati svoje tutorijale ili desktop okruženje Zorin-a, a istom se pristupa klikom na panel gdje su smještene ikonice baterije, mreže i zvuka.
Slika 3: Pokretanje screen recordera u Zorin OS distribuciji
Izvor slike: Portal BH-Linux.com
Jednom kada se klikne panel, vidjet ćete malu video rekorder ikonicu koja će aktivirati screen recorder. Jednom pošto se on aktivira, možete odabrati slikanje desktop okruženja ili snimanje video zapisa. Tako da sa ovom aplikacijom, nemate potrebe instalirati neke druge screen recordere.
Slika 4: Izgled screen recordera u Zorin OS distribuciji
Izvor slike: Portal BH-Linux.com
Kada su u pitanju desktop pozadine, Zorin OS se isporučuje sa nekoliko predinstaliranih pozadina na kojima je radila Zorinova zajednica, a korisnik svakako može preuzeti željene pozadine ili kreirati u GIMP-u ili Inkscape-u svoje pozadine.
Slika 5: Desktop pozadine Zorin OS distribucije
Izvor slike: Portal BH-Linux.com
Tu su također i teme kojima se pristupa iz Zorinovog menija, kojima se također može osvježiti izgled desktopa. Ostale teme možete preuzeti i sami instalirati, tako da možete tvekovati izgled Zorin-a po svom ukusu.
Slika 6: Teme Zorin OS distribucije
Izvor slike: Portal BH-Linux.com
Predinstalirane aplikacije
Kako je Zorin OS već prošao seriju poboljšanja i nadogradnji, svakako je važno pomenuti kako se Zorin OS 17.2 Core isporučuje sa Linux kernelom 6.0.8-48 koji donosi listu poboljšanja ali i sigurnosti Zorin OS distribuciji.
Slika 7: Prikaz tehničkih informacija Zorin OS distribucije
Izvor slike: Portal BH-Linux.com
Kod predinstaliranih aplikacija se nema nešto pretjerano dodati, pa jednom pošto se instalacija dovrši, vidjet ćete tek nekoliciju instaliranih aplikacija koje su podjeljene u kategorije. Među njima vrijedi pomenuti Firefox web pretraživać, Libre Office uredski paket, Brasero Disk, Music player, Gparter za uređivanje disk particija, Disks program gdje možete vidjeti i modifikovati vaše particije itd.
Slika 8: Instalirane aplikacije Zorin OS distribucije
Izvor slike: Portal BH-Linux.com
Tu je naravno Software Center odakle možete dobaviti sve vaše omiljene aplikacije kako bi ste opremili Zorin OS po vašem ukusu. Ako pak volite terminal, onda ostale aplikacije možete instalirati iz repozitorija u terminalu, putem ‘apt-get’ menadžera paketa.
Slika 9: Software center Zorin OS distribucije
Izvor slike: Portal BH-Linux.com
Treba još dodati kako se putem istog ovog menadžera, obavlja instalacija ažuriranja i nadogradnji Zorin OS distribucije, pa kada isti budu dostupni, Zorin će vas obavijestiti da ih instalirate, kako biste imali svježa izdanja svih aplikacija ali i Linux kernela.
Slika 10: Instalacija ažuriranja na Zorin OS distribuciju
Izvor slike: Portal BH-Linux.com
A pošto jednom dotjerate Zorin OS po vašoj mjeri, onda svakako slijedi njegovo korištenje, upoznavanje sa GNU/Linux-om i njegovim komandama, a upravo nas čeka u drugom dijelu ovog serijala. Neka je Linux uz vas i do čitanja!!!
Za sam kraj
Zorin OS distribucija predstavlja pravu moć Linux-a te idealan spoj besplatnog/slobodnog softvera otvorenog koda, a kao jedinstvena Linux distribucija, ona bi trebala biti idealan izbor svakog Linux početnika. Sa svojim jedinstvenim dizajnom, jednostavnom instalacijom, velikim mogučnostima tvekovanja, optimizovanim performansama kako za starije pa i nove računare, ova distribucija je sve ono što vam je potrebno kako biste započeli vaše prve korake u svijetu Linux-a. A koliko ćete toga naučiti i kako ćete savladati vaše prve korake, ovisi u potpunosti o Vama. Do čitanja!!!
Serijal - Prvi koraci sa Linux-om - 1.5. Instalacija Zorin OS-a u virtualnoj mašini [VIDEO TUTORIJAL]
Dobrodošli u šesti dio serijala ‘Prvi koraci sa Linux-om’ gdje ćemo pogledati instalaciju Zorin OS-a u virtualnoj mašini.
Video prilog: Instalacija Zorin OS-a u virtualnoj mašini
Kako je pokriven proces instalacije Zorin-a u virtualnoj mašini?
U vrijeme izrade ovog serijala, Zorin OS distribucija je prošla seriju poboljšanja pa je u vrijeme pisanja ovog članka, dostupan Zorin OS 17.2 Core. Upravo ovo izdanje Zorin OS distribucije će biti instalirano unutar virtualne mašine na moj Debian GNU/Linux 12. Obzirom da bi tekstualni članak instalacije Zorin OS-a u virtualnoj mašini bio zaista dug, ovdje ću preložiti video tutorijal instalacije Zorin-a koji je pokriven u detalje.
[Napomena]
U video tutorijalu kojeg ćete pogledati, pokrivena je instalacija Zorin OS 17.1 Core distribucije u virtualnoj mašini.
---
U narednom članku, pogledat ćemo kratku video turu Zorin OS distribucije prije nego li krenemo na drugi dio ovog serijala. Do čitanja!!!
Serijal - Prvi koraci sa Linux-om - 1.4. Instalacija Virtual Box-a
Prije nego što pokrijemo proces instalacije Zorin OS distribucije unutar virtualne mašine, potrebno je da instaliramo softver za virtualizaciju ili virtualna mašina. No, prije nego li instaliramo jedan takav softver, hajde da odgovorimo na pitanje, šta je to zapravo virtualna mašina?
Video prilog: Instalacija Virtual Box-a na Debian Linux 12
5.1. Šta je to virtualna mašina?
Virtualna mašina je ništa drugo do tehnologija koja vam omogućava da unutar postojećeg operativnog sistema emulirate ili pokrenete drugi operativni sistem ili Linux distribuciju, a sve to na račun resursa vašeg domaćina. Valja imati na umu da takav proces crpi jako puno resursa vašeg računara ili laptopa, pa je stoga preporučljivo raditi virtualizaciju na računarima ili laptopima koji imaju visoke hardverske karakteristike, sve u cilju kako bi se postigli najbolji rezultati pokretanja drugog operativnog sistema. Što su hardverske karakteristike domaćina bolje, to će drugi OS raditi onako kako se to očekuje.
Trenutno ima jako mnogo programa za virtualizaciju, ali ćemo mi u svrhu ovog serijala koristiti Virtual Box iza kojeg stoji kompanija Oracle. Njegova instalacija će stoga biti pokrivena unutar video tutorijala kojeg možete odgledati na ovom portalu.
Obzirom da se ovaj serijal trenutno kreira na Debian GNU/Linux 12 distribuciji, na njoj je i kreiran tutorijal instalacije Virtual Box-a, pa stoga preporučujem da pažljivo ispratite kompletan video tutorijal. Za bilo kakva pitanja ili nedoumice, ostavite vaše komentare ispod, a ja ću Vam odgovoriti u što kraćem mogućem roku.
---
U narednom članku, pogledat ćemo kako obaviti instalaciju Zorin OS distribucije u virtualnoj mašini. Do čitanja!!!
Serijal - Prvi koraci sa Linux-om - 1.3. Preuzimanje Zorin OS distribucije
Prije nego izradimo butabilnu USB instalaciju Zorin OS distribucije, istu je potrebno preuzeti sa zvaničnog sajta. Zorin OS 17 Core možete preuzeti sa zvanične web stranice projekta, a cio .iso je težak oko 3.1 GB. Razlog je taj što ovo izdanje dolazi sa predinstaliranim setom korisničkih aplikacija (pogledati ćemo ih kasnije u turi kroz distribuciju), tako da je vaše računalo spremno za rad odmah po završetku instalacije.
Slika 1: Preuzimanje Zorin OS .iso slike
Kada posjetite zvaničnu web stranicu projekta, potrebno je da odaberete download stranicu, gdje imate ponuđene tri pomenute verzije za preuzimanje. Potrebno je da odaberete Zorin OS 17.2 Core čije preuzimanje je dosta brzo, ovisno o brzini vašeg interneta. Kod mene je preuzimanje trajalo svega 10 minuta. Kada je preuzimanje gotovo, distribucija će biti dostupna u vašem download direktoriju.
---
U narednom članku, pogledat ćemo kako obaviti instalaciju virtualne mašine na Debian GNU/Linux 12. Do čitanja!!!
Serijal - Prvi koraci sa Linux-om - 1.2. Ukratko o Zorin OS distribuciji?
Prije nego preuzmemo .iso datoteku ove distribucije, evo nekoliko riječi o Zorin OS-u. Zorin OS je veoma jednostavna Linux distribucija, elegantnog dizajna, čije prvo izdanje se pojavilo 2009. godine. Razvijena u Irskoj, na temeljima Ubuntu Linux-a, veoma brzo je izrasla u respektabilnu distribuciju, čija popularnost je rasla iz dana u dan. Distribucija dolazi u tri izdanja, i to Zorin OS Lite koji je optimizovan za računala stara do 15 godina; Zorin OS 17 Core koji je optimizovan za moderna računala, te plaćena verzija Zorin OS 17 Pro koja će vas koštati oko €47.99. Kroz ostatak ovog članka, mi ćemo se fokusirati na Zorin OS 17 Core.
Slika 1: Izgled radne površine Zorin OS distribucije
Ovo izdanje Zorin-a, namjenjeno je za računala sa sljedećim hardverskim performansama: Intel dual core/intel i3 procesor, 4 GB RAM-a, HDD ili SSD 256 GB preporučen, intel HD grafika. Kada je u pitanju instalacijski proces ove distribucije, a koji ćemo nešto detaljnije i kasnije pokriti, isti je veoma jednostavan, te nema potrebe da se nešto dodaje. Uglavnom, potrebno je pažljivo odabrati disk za instalaciju, podesiti jezik tastature, aktivirati upotrebu kablovskog ili WiFi internet-a, kreirati korisnički nalog, te prepustiti instaleru da obavi sve ostalo za vas. Cijeli proces instalacije je dosta brz, te isti traje svega 10 do 15 minuta.
Jedna jako dobra stvar kod Zorin-a, jeste i činjenica što ne morate da brinete oko vaših drajvera. Jednom pošto se Zorin OS aktivira na vašu mrežu, on će sam detektovati vaše hardverske komponente računara/laptopa (audio karticu, grafičku karticu, internet karticu) te uredno povući odgovarajuće drajvere. Nakon završetka instalacije, distribucija je spremna za korištenje.
U pogledu softvera, treba istaći kako Zorin OS 17 Core ne dolazi sa mnogo predinstaliranog sofvera, tako da sa završetkom instalacije, vidjet ćete tek osnovne aplikacije za rad; među njima možemo pomenuti uredski paket Libre Office, Fire Fox web pretraživać, GIMP editor fotografija, VLC player, Gparted za uređivanje particija itd. Ostale aplikacije možete dobaviti iz softverske radnje Zorin-a ili direktnom instalacijom iz repozitorija, koristeći ‘apt-get’ menadžer paketa. Činjenica da nema puno predinstaliranih aplikacija, ubrzava i sam proces instalacije, pa je na vama da kasnije prilagodite Zorin OS svom ukusu.
Jedna bitna novina kod novog izdanja Zorin OS distribucije, jeste ‘Zorin Updater’, maleni grafički program koji vam omogućava da vrlo lahko obavite nadogradnju postojeće verzije Zorin-a na noviju verziju, kada ista jednom postane dostupna. Tako osiguravate sigurnost vaših osobnih podataka, a u isto vrijeme obavljate sigurnu migraciju sa jedne verzije na novu, dobivajući nove dodatke i funkcije koje Zorin OS nudi.
---
U narednom članku ovog serijala, pogledat ćemo preuzimanje instalacijske datoteke Zorin OS distribucije te izradu butabilne USB instalacije, a do tada, ugodan boravak na portalu i do čitanja!!!