BHL | Kubuntu 18.04 - Ubuntu za novo iskustvo [RECENZIJA]

 

Ubuntu Linux već duže vrijeme drži titulu najpopularnije Linux distribucije među ostalim mnogobrojnim Linux distribucijama. No, uprkos svojoj popularnosti, novija izdanja Ubuntu-a se sve više okreću računalima sa boljim hardverom tjerajući ostale korisnike čiji su računari stari te imaju star hardver, da pronađu alternativu. 

Za BHLLinux.com,

Piše: Amar Tufo

16.10.2020

Kratak historijski pregled

Većina Linux distribucija je nastala u mraćnim podzemljima nekolicine gikova koji su odlučili ostaviti zaostavštinu u ovom svijetu gdje tehnologija i kompjuterske nauke napreduju iz sekunde u sekundu. Ta malena grupa ljudi kasnije stvori veliku zajednicu oko projekta kojeg kasnije koristi na milione ljudi širom svijeta na više stotina jezika. Upravo takav početak je imala i Kubuntu distiribucija. Od svog pojavljivanja 2004. godine, Kubuntu je ubrzo prerastao u Linux distribuciju koju koristi više od dva miliona ljudi širom svijeta.

Osnivać ove Linux distribucije je Jonathan Riddle, čovjek koji je u vrijeme nastanka ove Linux distribucije radio za KDE. Potencijal ove Linux distribucije su ubrzo svi vidjeli pa su se projektu kasnije pridružili i drugi ljudi poput čovjeka po imenu Chris Halls, koji je u to vrijeme radio na razvoju Open Office-a. Začetnik ideje da se Ubuntu i KDE spoje u Linux distribuciju sa KDE radnim okruženjem bio je zapravo Andreas Mueller, tada zaposlenik Canonicala, kompanije koja stoji iza Ubuntu-a.

Ideja je ubrzo realizovana te je 8. aprila 2005. godine, objavljeno prvo izdanje Kubuntu-a po imenu ‘Hoary Hedgehog’, izdanje koje je udarilo temelje ka usponu ove Linux distribucije i njenom probijanju među Desktop korisnike. Njen potencijal nije ostao neprimjećen te je ubrzo Kubuntu privukao i pažnju prvog čovjeka Canonicala, Marka Shuttleworth-a koji je jedne prilike izjavio kako je KDE zajednica uspjela stvoriti brilijantnu Linux distribuciju koja ima veliki potencijal da privuće korisnike i developere koji pomogli širenju ove Linux distribucije.

Tako je Canonical izvjesno vrijeme finansirao Kubuntu a financiranje je okončano 6. februara 2012. godine. Nedugo nakon toga 10. aprila Kubuntu tim je objavio na svojoj web stranici ime novog sponzora po imenu Blue System te je razvoj ove Linux distribucije ponovo nastavljen. Posljednje stabilno izdanje Kubuntu-a 18.04.1 je objavljeno 26. aprila 2018. godine.

Instalacija i tura kroz distribuciju

Slika 1: Kubuntu 18.04 Desktop

Izvor slike: /home/amar/Desktop/slika1.png

Instalacija ove Linux distribucije je za mene bila sasvim jednostavna. Za stvaranje USB instalacije, ja sam koristio Etcher USB writer, maleni alat koji omogučava da stvorite brzo i jednostavno vaš Linux USB. Treba da dodam kako sam Kubuntu USB stvorio na Equilibrium-u, domaćoj Linux distribuciji baziranoj na Kubuntu-u. Obzirom da sam preuzeo 64-bitnu .iso sliku Kubuntu-a, nakon snimanja na USB, instalacija je mogla počet. Prije odabira instalacije Kubuntu-a na moj HDD, prethodno sam provjerio specifikacije svog računala na koji će Kubuntu biti instaliran a one izgledaju ovako.

Slika 2: Performanse mog Pentium računara

Izvor slike: /home/amar/Desktop/slika2.png

Da ne bi bilo zabune, Kubuntu nije u potpunosti idealna Linux distribucija za stariji hardver. Iako će raditi sasvim solidno, njeni tvorci preporučuju sljedeće sistemske zahtjeve.

Slika 3: Preporučeni sistemski zahtjevi za instalaciju Kubuntu 18.04

Izvor slike: https://en.wikipedia.org/wiki/Kubuntu

Najbolje iskustvo u radu ove Linux distribucije ćete sigurno iskusiti na računarima čije performanse prelaze gore navedene minimalne sistemske zahtjeve jer će tako ova Linux distribucija pružiti najbolje rezultate i ugođaj prilikom korištenja. Šta je onda sa računarima koji imaju stariji hardver? 

Velike su šanse da ćete ovu Linux distribuciju instalirati na hardver star i do devet godina, ali Kubuntu na takvom hardveru neće dati očekivane rezultate rada niti će raditi sasvim kako treba. Preporučujem da u tom slučaju odaberete nešto lakše Linux distribucije kao što su Linux Lite, Elementary, Bodhi Linux, Solus ili Lubuntu koji spada u lakšu distribuciju koja traži minimum sistemskih zahtjeva.

Nakon provjere sistemskih zahtjeva odabrao sam instalaciju Kubuntu-a prateći uobičajen šablon instalacije i particionisanja. Prije svega, moj HDD je kapaciteta nekih 250 GB pa sam ja za root (/) dodijelio nekih 35 GB. Root / je poseban file sistem na Linux-u koji je na vrhu Linux hijerarhije a sastoji se od poddirektorija tipa /bin, /sbin, /boot, /etc, /home, /dev, /mnt, /opt, /proc, /root, /srv, /sys, /var i drugi.

Generalno je preporučeno da / bude mal ali ukoliko ćete skladištiti veću količinu podataka i aplikacija, onda vam / root treba biti nešto većeg kapaciteta ovisno o kapacitetu vašeg tvrdog diska. Nakon / root particije, dodijelio sam swap particiji oko 8 GB što je u jednu ruku i previše ali će dobro poslužiti u radu s zahtjevnim aplikacijama tipa Kdenlive.

Na kraju sam /home direktoriju dodijelio ostatak oko 200 GB što je sasvim dovoljno za moje podatke i ostale aplikacije koje često koristim. Nakon particionisanja, popunio sam korisničke podatke, potvrdio particionisanje te nastavio instalaciju. Nakon završetka instalacije, Kubuntu se uspješno butao sa ažuriranjima čiju instalaciju je trebalo dovršiti kako bi sistem radio kako treba.

Slika 5: Overview Kdenlive- dijalog

Izvor slike: /home/amar/Desktop/slika5.png

Samo kretanje unutar Kubuntu-a je dosta jednostavno a za upravljanje datotekama se brine Dolphin. Treba dodati kako je okruženje radne površi KDE Plasma verzije 5.12 što možete vidjeti na slici pored. Na desktopu će vas dočekati dosta krupna ikona home direktorija koji je kratica do direktorija u koje ćete skladištiti ostale podatke. Treba dodati kako Kubuntu dolazi sa Linux kernelom 4.15 koji donosi velika poboljšanja u performansama Linux distribucija.

U dnu se nalazi traka sa KDE logom (slika 6 iznad) kojim otvarate meni sa aplikacijama podjeljenim u kategorije zajedno sa ostalim alatkama kao što su sistemska podešavanja za tvekovanje i dotjerivanje Kubuntua kako vama odgovara. Na desnoj strani unutar pomenute trake su notifikacijske ikonice (slika 7 dole) za USB, bluetooth, internet konekciju, volume, vrijeme i datum i ostale notifikacije koje se pojave tijekom rada ove distribucije.

Slika 7: Donja traka Kubuntu-a sa notifikacijskim ikonama

Izvor slike: /home/amar/Desktop/slika7.png

Treba dodati velike mogučnosti dotjerivanja ove Linux distribucije odabirom željene teme te ikonica.

Slika 8: Predinstalirane Kubuntu teme

Izvor slike: /home/amar/Desktop/slika8.png

U ponudi su tri predinstalirane teme i to Breeze, Breeze Dark te Kubuntu tema koja je kod mene zadana. Upravo ta mogučnost dotjerivanja Kubuntu-a mi se mnogo dopala a ukoliko vam se ne sviđaju zadane predinstalirane teme i ikone, možete preuzeti nove direktno iz ovog prozorčića Look and Feel.

Slika 9: OSX Absurdity tema na Kubuntu

Izvor slike: /home/amar/Desktop/slika9.png

Ova tema donosi pomalo taman izgled navigacijskih prozora a u kombinaciji sa Marwaita temom ikona te daje zaista drugačiji izgled samog radnog okruženja koji je dosta ljepši na izgled u odnosu na zadanu predistaliranu temu i ikone. Pored tema i ikona, moguće je postaviti željeni font te efekte prilikom otvaranja menija, navigacijskih prozora te aplikacija te mnoštvo drugih dodataka u ovom segmentu. Što se tiće predinstaliranih aplikacija tu nema mnogo toga da se kaže pa ću ja iz kategorija pomenuti glavne aplikacije s kojim većina radi.

Slika 10: Marwaita tema ikona – Kubuntu 18.04

Izvor slike: /home/amar/Desktop/slika10.png

Predinstaliran softver i instalacija paketa

Standardna instalacija isporučuje Mozila Firefox kao zadani internet pretraživać. Tu je i Libre Office bez kojeg ja sigurno ne bi mogao napisati ovaj tekst a ni zamisliti svoj život na Linux-u. Za produkciju media datoteka, pronači ćete predinstaliran Cantata Music Player kojeg prati standardni VLC Media Player kojeg preporučujem za reprodukciju svih vaših media datoteka. Mogu ovdje dodati i to kako je VLC od nedavno dobio interesantan dodatak a to je mogučnost strimovanja torent film datoteka tijekom preuzimanja.

Slika 11: Kubuntu Software center

Izvor slike: /home/amar/Desktop/slika11.png

Pored ovih, imate još Okular PDF preglednik te preglednik vaših digitalnih fotografija. Ostale potrebne aplikacije koje vam zatrebaju, pronači ćete u KSofver Centru (slika 11) ili ako ste navikli na terminal, možete iz terminala uraditi instalaciju aplikacija tipa GIMP, Chromium browser, Inkscape, Kdenlive, File Zilla i druge. Treba dodati još kako pored ovih aplikacija imate na raspolaganju KDE Partition menađer koji vam omogučava particionisanje i kreiranje dodatnih particija. Tu je još K3b, maleni program za snimanje vaših podataka na CD/DVD, kreiranje DVD .iso datoteka itd. Zaboravio sam dodati da Kubuntu koristi Muon Package menađer za instalaciju aplikacija i drugih paketa na ovu Linux distribuciju.

Šta reći na kraju?

Kubuntu je zaista premašio moja očekivanja u smislu Linux distribucije koja podržava stari hardver koji pod ovom Linux distribucijom radi kao Boing 737. Velike mogučnosti dotjerivanja i korisničkog tvekovanja izdvajaju ovu Linux distribuciju od ostalih te ju čine idealnom Linux distribucijom kako za kućne pa tako i za poslovne korisnike. Kubuntu krasi pored tema i ikona, stabilan i brz rad, brza i jednostavna instalacija aplikacija preko Terminala ili jednostavno kroz Ksoftware centar gdje na raspolaganju imate aplikacije podjeljene u kategorije koje možete instalirati jednim klikom.

Sve u svemu, ova Linux distribucija zaslužuje da ju isprobate, instalirate na vaš računar ili laptop a siguran sam u potpunosti da ćete najbolje iskustvo i performanse rada dobiti na nešto jačim računarima sa i5 procesorom, jačom radnom memorijom, SSD-om i boljom grafikom. Ipak je ovo Linux distribucija koja je namjenjena jačim i novijim računarima te iskusnim Linux korisnicima koji vole promjene i testiranja novih Linux distribucija a Kubuntu je za takve korisnike idealna Linux distribucija. Ipak je to Kubuntu – Ubuntu za sve ! ! !

Poveznice

1. Više o Kubuntu Linux distribuciji

https://kubuntu.org/about-us/

2. Moja web stranica

http://www.amartufoblog.com

3. Moj LinkedIn

http://www.linkedin.com/in/amartufo

Share:

Read More

BHL - Osnove GNU/Linux terminologije 1#dio

 

Mnogo sam puta i sam čuo onu popularnu: 'Linux je težak', 'Linux je za hakere', 'Linux je nepouzdan' pa ovakav pa nakav. A sve ove izjave su zapravo neznanje ljudi koji nikada nisu probali niti jednu Linux distribuciju a vjerovatno ne znaju šta je uopšte Linux. Nije to nikakva teška matematika da ljudi znaju da koriste Google i druge online servise na kojima se nalaze desetine web stranica koji objašnjavaju sve o Linux od A do Ž. U ovom kratkom članku imate priliku da se upoznate sa nekim osnovnim Linux terminima i terminologijom koju morate poznavati bilo da ste napredni Linux korisnik ili prelazite s Windows-a na Linux-a. Pa da počnemo!

Za BHLLinux portal,

Piše: Amar Tufo

1.Šta je Linux?

Veoma često najveća greška ili mit koji okružuje Linux jeste i ona da je to OS a zapravo je kernel. Tako je kernel nekadašnjeg Minix-a na kojem je i radio Linus Torvalds, otac Linux-a, stvorio kernel kojem je dao ime Linux. Vremenom od 1991. godine kada je Torvalds objavio svoj Linux kernel, nastale i prve distribucije koje su koristile Linux kernel. Dakle, Linux je samo kernel operativnog sistema (distribucije) koja ga koristi, a nikako operativni sistem kako se često pogrešno zlorabi ovaj termin.

2. Šta je distribucija?

Linux je kernel, jezgra svakog Linux operativnog sistema ili distribucije sa hrpom open source softwera, X org desktop serverom, GNU alatima, i drugim korisnim softwerom. Dakle, distribucija je jednostavno gotov Linux proizvod sa hrpom predinstaliranog softwera koji je spreman za upotrebu bilo u live modu, instalacijom sa stika ili DVD-a. Prednost u odnosu na Windows i Mac OS je ta što je svaka Linux distribucija besplatna i otvorenog koda što vam omogučava da ju mijenjate, uređujete, kopirate, prodajete u okviru GNU/GPL licence. Primjer jedne Linux distribucije bi bio popularni Ubuntu Linux ili Linux Mint koji je dobro poznati derivat Ubuntu-a dok je Ubuntu nastao na osnovu Debiana. 

3. Prva Linux distribucija - MCC Interim Linux?

Nakon 1991. godine kada je Torvalds objavio svoj Linux kernel 0.01, dolazi do pojave prvih distribucija koje koriste Linux kernel. Tada se javlja MCC Interim Linux, prva Linux distribucija u njegovoj historiji, objavljena u februaru 1992. godine. Sastojala se od niza kvalitetnog softvera kao što je Bash, Elvis text editor, Gawk - GNU Package, Joe's own editor, Make - za izradu i kompajliranje softvera iz izvornog koda, te Compress za kompresiju datoteka u tar.gz i druge formate.  Nastala u Italiji a a tvorac joj je Owen Le Blanc. Distribucija nije više u razvoju.

4) Šta je GNU?

Kada upitate nekoga šta je GNU, laici će vam slabo znati dati ovaj odgovor, hard core Linuxaši znaju šta je ovo. Dakle, GNU je skračenica za akronim Gnus Not Linux u slobodnom prijevodu znači: Linux nije Unix. Tvorac GNU-a je Richard Stallman koji je u Septembru, 1983. godine stvorio besplatan operativni sistem ali mu je nedostajao kernel koji bi ga pogonio. 1991. godine, Torvalds na Internet pušta svoj Linux kernel, Stallman ga nalazi na Internetu, ubacuje u svoj GNU operativni sistem i tako nastaje GNU/Linux.

5) Šta je GNU/GPL?

Svaki softwer bio on komercijalan ili besplatan, ima svoju licencu koju mu je stvorio njegov developer ili firma koja ga izdaje. Tako je Richard Stallman, programer koji stoji kako iza GNU-a tako iza FOSS-a, stvorio i GNU/GPL licencu. Radi se o skračenici Gnus Not Unix/General Project License koja je objavljena u tri verzije GPL verzija 1 (1989), GPL verzija 2 (1991), GPL verzija 3 (2007). Moj Minox Player koristi GNU/GPL verziju 2.

6) Šta je GNU/Hurd?

Jednostavno rečeno, Hurd je novi kernel koji je zamijenio do tada korišteni Unixov kernel u GNU Operativnom sistemu. HURD je nastao od akronima (Hird of Unix Replacing Daemons), ime koje mu je dao Thomas Bushnell, tvorac HURD-a. Jedna od pogodnosti HURD-a kao kernel je i ta što je objektno - orjentisan pa stoga omogučava razvoj u odveć popularnim programskim jezicima kao što je GNU/C a za razliku od Unix-a, Hurd je open source i konstantno je u razvoju. Posljednje stabilno izdanje Hurda je v0.9.

7) Šta je UNIX?

Za old school korisnike, Unix (eng: Uniplexed Information Computing System) je bio majka operativnih sistema isto kao što je nama danas Windows ili Linux. Naime, radi se o operativnom sistemu kojeg su razvili 1970. godine, dva izvrsna računalna stručnjaka po imenu Denis Ritchie , tvorac C programskog jezika i Ken Thompson u Bell Lab-u. Danas se kaže, bez Unix-a ne bi bilo Windows-a, Mac-a, Linux-a i drugih nam poznatih računalnih programa koje danas koristimo zahvaljujući ovoj dvojici pionira i posebice Denis Ritchiu koji nam je sve to omogučio stvorivši C programski jezik.

Jedna velika prednost Unix-a u odnosu na prijašnje sisteme je ta što je Unix bio prvi portabilni operativni sistem napisan u potpunosti u C-u zbog čega je kasnije zaživjeo na drugim platformama. Uspjeh Unix-a pomogao je kasnije razvoj BSD (eng: Berkeley Software Distribution) operativnog sistema, inaće veoma popularne Unix inačice koja se razvijala od 1977 - 1995. Sam Unix je koristio monolitni kernel a pojavio se između ostalog i na popularnom Intel 80386 procesoru.

8) Šta je monolitni kernel?

Monolitni kernel je vrsta arhitekture operativnog sistema gdje cio OS (zajedno sa svojim uređajima, file sistemom i aplikacijama) radi unutar kernel prostora. Linux i Unix su jedan takav primjer monolitnog kernela kao i BSD te Solaris OS. Linus Torwalds, otac Linux-a, smatra kako je monolitni kernel velik propust Linux-a te ga je izuzetno teško debagovati.




9) Šta je apt-get?

Apt-get ili aptitude je sastavni program ili Terminal komanda Debiana, Ubuntua i njegovih derivata preko kojih se instaliraju programi iz svojih službenih repozitorija, obavljaju ažuriranja i nadogradnje. Ovaj koristan alat je preuzet iz CLI-a (eng: Command Line Interface) Debiana pa je tako sastavni dio Ubuntu-a, Linux Minta, Elementary-a, te Linux Puppy-a i drugih.

10) Šta je wget?

Wget je open source Terminal downloader unutar Linux distribucije koji omogučava direktno preuzimanje fajlova sa web stranica. Podržava HTTP, HTTPS, te FTP protokole. Dobra prednost ovog alata je i ta da ukoliko ne bude preuzet fajl koji se preuzima zbog poteškoća u vezi, wget će nastaviti taj proces sve dok datoteka ne bude u potpunosti preuzeta.

____________

Ovaj članak je prvi dio Osnova Linux terminologije te će se nastaviti u drugom dijelu. Ukoliko primjetite pogreške u pojedinim terminima, pogreške u prijevodu te objašnjenju pojedinih termina, molim vas da sve komentare ostavite na ovom sajtu ili na zvaničnoj Facebook stranici: https://www.facebook.com/bhllinux

Reference

> What is Linux kernel?

http://www.linuxandubuntu.com/home/what-is-linux-kernel 

> What is Linux distribution?

http://www.howtogeek.com/132624/htg-explains-whats-a-linux-distro-and-how-are-they-different/

> MCC Interim Linux

https://en.wikipedia.org/wiki/MCC_Interim_Linux

> What is GNU?

https://www.gnu.org/gnu/gnu-history.html

> The GNU General Public License

https://www.gnu.org/licenses/licenses.html

> GNU/Hurd

https://www.gnu.org/software/hurd/hurd/what_is_the_gnu_hurd.html

> GNU/Hurd Advantages
https://www.gnu.org/software/hurd/advantages.html

> Origin of name

https://www.gnu.org/software/hurd/hurd/what_is_the_gnu_hurd/origin_of_the_name.html

> History of Unix

http://www.unix.org/what_is_unix.html

> What is monolithic kernel
http://www.aboutlinux.info/2006/05/monolithic-kernel-vs-microkernel-which.html

> What is apt-get?
http://www.computerhope.com/unix/apt-get.htm

> What is wget and how to use it?
https://lintut.com/how-to-use-wget-command-in-linux-2/

Share:

Read More

BHL - Linux & GNU/Linux | Šta je razlika?

 

Linux ima jako dugu historiju, i to dugu već trideset godina. U tako dugom periodu, Linux distribucije su uznapredovale, pojavile su se neke nove na tržištu koje obećavaju jedan sasvim drugačiji pristup upotrebe računalima, sa motom: 'Linux za sve i svakog'. U moru web portala koji su više puta objavljivali slične teme, primijetio sam da većina korisnika pa i Linux profesionalaca ne zna ili nije upoznata sa razlikom termina Linux & GNU/Linux. U ovom kratkom članku, saznajte šta je to Linux a šta GNU/Linux?

Za BHLLinux portal,

Piše: Amar Tufo

# Evo priče iza termina Linux & GNU/Linux

Priča Linux-a počinje još davne 1971. godine kada su računalni stručnjaci iz AT&T-a, Ken Thompson i Denis Ritchie, objavili operativni sistem UNIX. Njegovom objavom, izvršena je prva veća računalna revolucija kojom su se personalna računala odmakla od vojne upotrebe te konačno svoj put našla i do kućnih korisnika. Tada su računala bila jako skupa i možete povjerovati da se ista računala koje je nekoć pokretao UNIX, prodaju danas za nekoliko stotina dolara, dostižući cifre koje premašuju i po $1000 do $1500.

Pošto je UNIX bio zatvoren operativni sistem čiji tvorci su čuvali njegov izvorni kod a kojem je jedino imala pristup AT&T kompanija te Bell Labs, u cijelu priču ulazi čovje po imenu Richard Stallman koji je odlučio iskočiti iz tog šablona, nalik našem Semiru Osmanagiću koji srčano propagira i vjeruje u Bosanske piramide. Stallman i Osmanagić se vjerovatno nikada nisu ni sreli niti dijele istu profesiju, ali su oba ljudi koji su prekršili pravila. Tako je Stallman već 1986. godine započeo rad na svom GNU operativnom sistemu, razvio je za njega seriju programa kao što je legendarni Emacs text editor te mu je još samo jedna komponenta falila a to je bio kernel.

Kernel je ključna komponenta ili most preko kojeg vaš hardver komunicira sa operativnim sistemom. Uglavnom, već neko vrijeme u Finskoj, student računalnih nauka na Univerzitetu u Helsinkiju, po imenu Linus Torvalds, upravo je radio na razvoju svog sopstvenog kernela, kojeg je kasnije nazvao Linux. Koristeći se MINIX-ovim izvornim kodom, operativnim sistemom baziranim na UNIX-u, Torvalds je uspio kompletirati svoj Linux kernel kojeg je kasnije i objavio 25. Septembra 1991. godine na internetu, gdje ga se domogao Stalman koji je kompletirao svoj GNU operativni sistem.

Tako je nastao akronim GNU/Linux. Akronim ima nešto šire značenje, ali ukratko se prevodi kao GNU's Not Unix/Linux is not Unix, što u tehničkom smislu znači da je Linux klon UNIX-a ali on nije UNIX, postoji velika razlika izmedžu ova dva operativna sistema. Jedna od njih je svakako činjenica što je UNIX zatvorenog izvornog koda kojem imaju pristup jedino kompanije koje ga razvijaju kao što Microsoft čuva kod svog Windows-a, dok je Linux kernel i njegove distribucije u većini slučajeva otvorenog izvornog koda kojem pristup imaju ljudi širom planete, razne developerske zajednice, pojedinci, organizacije itd.

Već sredinom 1992. godine, pojavile su se prve Linux distribucije (nije operativni sistem isto što i distribucija) kao što je MCC Interim Linux, prva Linux distribucija u historiji koju prati Yggdrasil GNU/Linux, prva Linux distribucija sa akronimom GNU/Linux te live boot diskom. Linux kernel je tako prešao pod licencu GNU/GPL 1.0 koju je razvio i patentirao Stallman 1989. godine kao licencu koja pokriva sav softver otvorenog, slobodnog koda te 1985. godine, osnovao FSF fondaciju za slobodni, besplatni softver. Tako su se od 1993. godine sa pojavom legendarnog GNU/Linux Debiana (16. August 1993) pa pojavom Open Caldera Linux distribucije, prve komercijalne distribucije u historiji 1995. godine, pojavile bezbrojene Linux distribucije raznih namjena.

Danas se procjenjuje da trenutno postoji više od 2000 Linux distribucija a neke od najpopularnijih su GNU/Linux Debian, Linux Ubuntu, Mint, Red Hat, Cent OS, Suse Linux, Ubuntu Mate, Zorin OS, Pepermint, Linux Lite i druge.

Sažetak

[1] Šta je Linux?

Linux je kernel operativnog sistema/distribucija kojeg je razvio i objavio Linus Torvalds, student završne godine računalnih nauka na Univerzitetu u Helsinkiju, 1991. godine.

[2] Šta je GNU/Linux?

GNU/Linux je akronim koji u prijevodu znači GNU's Not Unix/Linux nije Unix, kojim se želi ukazati kako je Linux klon Unix-a ali on u osnovi nije Unix. Kasnija kombinacija ovog termina tvori Linux distribuciju.

[3] Šta je Linux distribucija?

Linux distribucija je kompresovana instalacijska datoteka koja sadrži Linux kernel, aplikacije i prateće programe i alate te grafički korisnički interfejs ili radno okruženje površine, naziva se Linux distribucija. Iako se radi jednostavne uporabe koristi izraz 'operativni sistem', taj termin je u praksi pogrešan je Linux distribucija trenutno postoji na stotine. Ali, kako je kome lakše.

Disclaimer:

Ovaj članak je u potpunosti napisan po osnovu mog znanja kojeg sam stekao prateći razne portale kao što je Linux za Sve, LiBRE magazin, Kompjuteraš, It's F.O.S.S, TecMint te drugi. Ukoliko sam nešto pogrešno napisao te naveo onako kako nije, molim da prijavite pogrešku u komentaru ispod a ja ću ispraviti članak.

Preporučujem sljedeće reference:

[1] History of Linux and UNIX

https://tldp.org/HOWTO/Secure-Programs-HOWTO/history.html 

[2] Is it Linux or GNU/Linux?

https://www.gnu.org/gnu/why-gnu-linux.html

[3] Why GNU/Linux and not Linux?

https://www.gnu.org/gnu/gnu-linux-faq.html#why

Share:

Read More