BHL - Osnove GNU/Linux terminologije 1#dio

 

Mnogo sam puta i sam čuo onu popularnu: 'Linux je težak', 'Linux je za hakere', 'Linux je nepouzdan' pa ovakav pa nakav. A sve ove izjave su zapravo neznanje ljudi koji nikada nisu probali niti jednu Linux distribuciju a vjerovatno ne znaju šta je uopšte Linux. Nije to nikakva teška matematika da ljudi znaju da koriste Google i druge online servise na kojima se nalaze desetine web stranica koji objašnjavaju sve o Linux od A do Ž. U ovom kratkom članku imate priliku da se upoznate sa nekim osnovnim Linux terminima i terminologijom koju morate poznavati bilo da ste napredni Linux korisnik ili prelazite s Windows-a na Linux-a. Pa da počnemo!

Za BHLLinux portal,

Piše: Amar Tufo

1.Šta je Linux?

Veoma često najveća greška ili mit koji okružuje Linux jeste i ona da je to OS a zapravo je kernel. Tako je kernel nekadašnjeg Minix-a na kojem je i radio Linus Torvalds, otac Linux-a, stvorio kernel kojem je dao ime Linux. Vremenom od 1991. godine kada je Torvalds objavio svoj Linux kernel, nastale i prve distribucije koje su koristile Linux kernel. Dakle, Linux je samo kernel operativnog sistema (distribucije) koja ga koristi, a nikako operativni sistem kako se često pogrešno zlorabi ovaj termin.

2. Šta je distribucija?

Linux je kernel, jezgra svakog Linux operativnog sistema ili distribucije sa hrpom open source softwera, X org desktop serverom, GNU alatima, i drugim korisnim softwerom. Dakle, distribucija je jednostavno gotov Linux proizvod sa hrpom predinstaliranog softwera koji je spreman za upotrebu bilo u live modu, instalacijom sa stika ili DVD-a. Prednost u odnosu na Windows i Mac OS je ta što je svaka Linux distribucija besplatna i otvorenog koda što vam omogučava da ju mijenjate, uređujete, kopirate, prodajete u okviru GNU/GPL licence. Primjer jedne Linux distribucije bi bio popularni Ubuntu Linux ili Linux Mint koji je dobro poznati derivat Ubuntu-a dok je Ubuntu nastao na osnovu Debiana. 

3. Prva Linux distribucija - MCC Interim Linux?

Nakon 1991. godine kada je Torvalds objavio svoj Linux kernel 0.01, dolazi do pojave prvih distribucija koje koriste Linux kernel. Tada se javlja MCC Interim Linux, prva Linux distribucija u njegovoj historiji, objavljena u februaru 1992. godine. Sastojala se od niza kvalitetnog softvera kao što je Bash, Elvis text editor, Gawk - GNU Package, Joe's own editor, Make - za izradu i kompajliranje softvera iz izvornog koda, te Compress za kompresiju datoteka u tar.gz i druge formate.  Nastala u Italiji a a tvorac joj je Owen Le Blanc. Distribucija nije više u razvoju.

4) Šta je GNU?

Kada upitate nekoga šta je GNU, laici će vam slabo znati dati ovaj odgovor, hard core Linuxaši znaju šta je ovo. Dakle, GNU je skračenica za akronim Gnus Not Linux u slobodnom prijevodu znači: Linux nije Unix. Tvorac GNU-a je Richard Stallman koji je u Septembru, 1983. godine stvorio besplatan operativni sistem ali mu je nedostajao kernel koji bi ga pogonio. 1991. godine, Torvalds na Internet pušta svoj Linux kernel, Stallman ga nalazi na Internetu, ubacuje u svoj GNU operativni sistem i tako nastaje GNU/Linux.

5) Šta je GNU/GPL?

Svaki softwer bio on komercijalan ili besplatan, ima svoju licencu koju mu je stvorio njegov developer ili firma koja ga izdaje. Tako je Richard Stallman, programer koji stoji kako iza GNU-a tako iza FOSS-a, stvorio i GNU/GPL licencu. Radi se o skračenici Gnus Not Unix/General Project License koja je objavljena u tri verzije GPL verzija 1 (1989), GPL verzija 2 (1991), GPL verzija 3 (2007). Moj Minox Player koristi GNU/GPL verziju 2.

6) Šta je GNU/Hurd?

Jednostavno rečeno, Hurd je novi kernel koji je zamijenio do tada korišteni Unixov kernel u GNU Operativnom sistemu. HURD je nastao od akronima (Hird of Unix Replacing Daemons), ime koje mu je dao Thomas Bushnell, tvorac HURD-a. Jedna od pogodnosti HURD-a kao kernel je i ta što je objektno - orjentisan pa stoga omogučava razvoj u odveć popularnim programskim jezicima kao što je GNU/C a za razliku od Unix-a, Hurd je open source i konstantno je u razvoju. Posljednje stabilno izdanje Hurda je v0.9.

7) Šta je UNIX?

Za old school korisnike, Unix (eng: Uniplexed Information Computing System) je bio majka operativnih sistema isto kao što je nama danas Windows ili Linux. Naime, radi se o operativnom sistemu kojeg su razvili 1970. godine, dva izvrsna računalna stručnjaka po imenu Denis Ritchie , tvorac C programskog jezika i Ken Thompson u Bell Lab-u. Danas se kaže, bez Unix-a ne bi bilo Windows-a, Mac-a, Linux-a i drugih nam poznatih računalnih programa koje danas koristimo zahvaljujući ovoj dvojici pionira i posebice Denis Ritchiu koji nam je sve to omogučio stvorivši C programski jezik.

Jedna velika prednost Unix-a u odnosu na prijašnje sisteme je ta što je Unix bio prvi portabilni operativni sistem napisan u potpunosti u C-u zbog čega je kasnije zaživjeo na drugim platformama. Uspjeh Unix-a pomogao je kasnije razvoj BSD (eng: Berkeley Software Distribution) operativnog sistema, inaće veoma popularne Unix inačice koja se razvijala od 1977 - 1995. Sam Unix je koristio monolitni kernel a pojavio se između ostalog i na popularnom Intel 80386 procesoru.

8) Šta je monolitni kernel?

Monolitni kernel je vrsta arhitekture operativnog sistema gdje cio OS (zajedno sa svojim uređajima, file sistemom i aplikacijama) radi unutar kernel prostora. Linux i Unix su jedan takav primjer monolitnog kernela kao i BSD te Solaris OS. Linus Torwalds, otac Linux-a, smatra kako je monolitni kernel velik propust Linux-a te ga je izuzetno teško debagovati.




9) Šta je apt-get?

Apt-get ili aptitude je sastavni program ili Terminal komanda Debiana, Ubuntua i njegovih derivata preko kojih se instaliraju programi iz svojih službenih repozitorija, obavljaju ažuriranja i nadogradnje. Ovaj koristan alat je preuzet iz CLI-a (eng: Command Line Interface) Debiana pa je tako sastavni dio Ubuntu-a, Linux Minta, Elementary-a, te Linux Puppy-a i drugih.

10) Šta je wget?

Wget je open source Terminal downloader unutar Linux distribucije koji omogučava direktno preuzimanje fajlova sa web stranica. Podržava HTTP, HTTPS, te FTP protokole. Dobra prednost ovog alata je i ta da ukoliko ne bude preuzet fajl koji se preuzima zbog poteškoća u vezi, wget će nastaviti taj proces sve dok datoteka ne bude u potpunosti preuzeta.

____________

Ovaj članak je prvi dio Osnova Linux terminologije te će se nastaviti u drugom dijelu. Ukoliko primjetite pogreške u pojedinim terminima, pogreške u prijevodu te objašnjenju pojedinih termina, molim vas da sve komentare ostavite na ovom sajtu ili na zvaničnoj Facebook stranici: https://www.facebook.com/bhllinux

Reference

> What is Linux kernel?

http://www.linuxandubuntu.com/home/what-is-linux-kernel 

> What is Linux distribution?

http://www.howtogeek.com/132624/htg-explains-whats-a-linux-distro-and-how-are-they-different/

> MCC Interim Linux

https://en.wikipedia.org/wiki/MCC_Interim_Linux

> What is GNU?

https://www.gnu.org/gnu/gnu-history.html

> The GNU General Public License

https://www.gnu.org/licenses/licenses.html

> GNU/Hurd

https://www.gnu.org/software/hurd/hurd/what_is_the_gnu_hurd.html

> GNU/Hurd Advantages
https://www.gnu.org/software/hurd/advantages.html

> Origin of name

https://www.gnu.org/software/hurd/hurd/what_is_the_gnu_hurd/origin_of_the_name.html

> History of Unix

http://www.unix.org/what_is_unix.html

> What is monolithic kernel
http://www.aboutlinux.info/2006/05/monolithic-kernel-vs-microkernel-which.html

> What is apt-get?
http://www.computerhope.com/unix/apt-get.htm

> What is wget and how to use it?
https://lintut.com/how-to-use-wget-command-in-linux-2/

Share:

Read More

BHL - Linux & GNU/Linux | Šta je razlika?

 

Linux ima jako dugu historiju, i to dugu već trideset godina. U tako dugom periodu, Linux distribucije su uznapredovale, pojavile su se neke nove na tržištu koje obećavaju jedan sasvim drugačiji pristup upotrebe računalima, sa motom: 'Linux za sve i svakog'. U moru web portala koji su više puta objavljivali slične teme, primijetio sam da većina korisnika pa i Linux profesionalaca ne zna ili nije upoznata sa razlikom termina Linux & GNU/Linux. U ovom kratkom članku, saznajte šta je to Linux a šta GNU/Linux?

Za BHLLinux portal,

Piše: Amar Tufo

# Evo priče iza termina Linux & GNU/Linux

Priča Linux-a počinje još davne 1971. godine kada su računalni stručnjaci iz AT&T-a, Ken Thompson i Denis Ritchie, objavili operativni sistem UNIX. Njegovom objavom, izvršena je prva veća računalna revolucija kojom su se personalna računala odmakla od vojne upotrebe te konačno svoj put našla i do kućnih korisnika. Tada su računala bila jako skupa i možete povjerovati da se ista računala koje je nekoć pokretao UNIX, prodaju danas za nekoliko stotina dolara, dostižući cifre koje premašuju i po $1000 do $1500.

Pošto je UNIX bio zatvoren operativni sistem čiji tvorci su čuvali njegov izvorni kod a kojem je jedino imala pristup AT&T kompanija te Bell Labs, u cijelu priču ulazi čovje po imenu Richard Stallman koji je odlučio iskočiti iz tog šablona, nalik našem Semiru Osmanagiću koji srčano propagira i vjeruje u Bosanske piramide. Stallman i Osmanagić se vjerovatno nikada nisu ni sreli niti dijele istu profesiju, ali su oba ljudi koji su prekršili pravila. Tako je Stallman već 1986. godine započeo rad na svom GNU operativnom sistemu, razvio je za njega seriju programa kao što je legendarni Emacs text editor te mu je još samo jedna komponenta falila a to je bio kernel.

Kernel je ključna komponenta ili most preko kojeg vaš hardver komunicira sa operativnim sistemom. Uglavnom, već neko vrijeme u Finskoj, student računalnih nauka na Univerzitetu u Helsinkiju, po imenu Linus Torvalds, upravo je radio na razvoju svog sopstvenog kernela, kojeg je kasnije nazvao Linux. Koristeći se MINIX-ovim izvornim kodom, operativnim sistemom baziranim na UNIX-u, Torvalds je uspio kompletirati svoj Linux kernel kojeg je kasnije i objavio 25. Septembra 1991. godine na internetu, gdje ga se domogao Stalman koji je kompletirao svoj GNU operativni sistem.

Tako je nastao akronim GNU/Linux. Akronim ima nešto šire značenje, ali ukratko se prevodi kao GNU's Not Unix/Linux is not Unix, što u tehničkom smislu znači da je Linux klon UNIX-a ali on nije UNIX, postoji velika razlika izmedžu ova dva operativna sistema. Jedna od njih je svakako činjenica što je UNIX zatvorenog izvornog koda kojem imaju pristup jedino kompanije koje ga razvijaju kao što Microsoft čuva kod svog Windows-a, dok je Linux kernel i njegove distribucije u većini slučajeva otvorenog izvornog koda kojem pristup imaju ljudi širom planete, razne developerske zajednice, pojedinci, organizacije itd.

Već sredinom 1992. godine, pojavile su se prve Linux distribucije (nije operativni sistem isto što i distribucija) kao što je MCC Interim Linux, prva Linux distribucija u historiji koju prati Yggdrasil GNU/Linux, prva Linux distribucija sa akronimom GNU/Linux te live boot diskom. Linux kernel je tako prešao pod licencu GNU/GPL 1.0 koju je razvio i patentirao Stallman 1989. godine kao licencu koja pokriva sav softver otvorenog, slobodnog koda te 1985. godine, osnovao FSF fondaciju za slobodni, besplatni softver. Tako su se od 1993. godine sa pojavom legendarnog GNU/Linux Debiana (16. August 1993) pa pojavom Open Caldera Linux distribucije, prve komercijalne distribucije u historiji 1995. godine, pojavile bezbrojene Linux distribucije raznih namjena.

Danas se procjenjuje da trenutno postoji više od 2000 Linux distribucija a neke od najpopularnijih su GNU/Linux Debian, Linux Ubuntu, Mint, Red Hat, Cent OS, Suse Linux, Ubuntu Mate, Zorin OS, Pepermint, Linux Lite i druge.

Sažetak

[1] Šta je Linux?

Linux je kernel operativnog sistema/distribucija kojeg je razvio i objavio Linus Torvalds, student završne godine računalnih nauka na Univerzitetu u Helsinkiju, 1991. godine.

[2] Šta je GNU/Linux?

GNU/Linux je akronim koji u prijevodu znači GNU's Not Unix/Linux nije Unix, kojim se želi ukazati kako je Linux klon Unix-a ali on u osnovi nije Unix. Kasnija kombinacija ovog termina tvori Linux distribuciju.

[3] Šta je Linux distribucija?

Linux distribucija je kompresovana instalacijska datoteka koja sadrži Linux kernel, aplikacije i prateće programe i alate te grafički korisnički interfejs ili radno okruženje površine, naziva se Linux distribucija. Iako se radi jednostavne uporabe koristi izraz 'operativni sistem', taj termin je u praksi pogrešan je Linux distribucija trenutno postoji na stotine. Ali, kako je kome lakše.

Disclaimer:

Ovaj članak je u potpunosti napisan po osnovu mog znanja kojeg sam stekao prateći razne portale kao što je Linux za Sve, LiBRE magazin, Kompjuteraš, It's F.O.S.S, TecMint te drugi. Ukoliko sam nešto pogrešno napisao te naveo onako kako nije, molim da prijavite pogrešku u komentaru ispod a ja ću ispraviti članak.

Preporučujem sljedeće reference:

[1] History of Linux and UNIX

https://tldp.org/HOWTO/Secure-Programs-HOWTO/history.html 

[2] Is it Linux or GNU/Linux?

https://www.gnu.org/gnu/why-gnu-linux.html

[3] Why GNU/Linux and not Linux?

https://www.gnu.org/gnu/gnu-linux-faq.html#why

Share:

Read More

Linux Boot process - korak po korak

Linux za razliku od drugih sistema ima jako interesantnu arhitekturu, drugačiji file system kao i vrlo dobro zamišljen način butanja koji se odvija u šest koraka. Taj se proces naziva Linux boot proces. Njegovo razumijevanje je jako važno kako za obične Linux korisnike ali i za buduće Linux system administratore. U ovom članku, pogledat ćemo kako se Linux buta i koji su to koraci.

Za BHL,

piše: Amar Tufo

Naslovna: Butanje Linux-a korak po korak

Izvor slike: Clinton, 2016 : 22

1) BIOS 

Slika 1: Izgled postavki unutar BIOS-a

Izvor slike: https://pcchip.hr/helpdesk/kako-na-racunalu-uci-u-bios-e/

Jednom kada pokrenete vaše računalo, prvu stvar koju ćete vidjeti jeste BIOS (Basic Input Output System). BIOS omogučava krajnjem korisniku podešavanja sistemskog vremena koji vaš operativni sistem prikazuje, konfiguraciju miša, tastature, osnovne informacije o računalu i hardveru koji se nalazi unutra, uređaje na kojem se nalazi operativni sistem itd. Jednom pošto se računar pokrene, BIOS izvršava mali program po imenu POST (Power On Self Test).

Upravo ovaj mali program provjerava vitalne komponente vašeg računara (CPU, GPU, RAM, te hard disk). Ukoliko čujete kratak beep na zvučniku vašeg računara, to znači da je POST uspješno obavljen i da su svi uređaji vašeg računala ispravni. BIOS zatim traži MBR (Master Boot Record).

2) MBR - Master Boot Record

MBR je obično smješten na prvom sektoru vašeg tvrdog diska, obično /dev/sda. U osnovi, MBR je svega 512 bajta težak. Sastoji se, da tako kažemo, od tri sektora i to: prvi sektor 446 bajta koji sadrži boot loader, drugi sektor od 64 bajta koji sadrži partition table i treći sektor od zadnja dva bajta u kojem se obavlja test ispravnosti samog boot loadera. Tako da u suštini, zadatak MBR je jednostavo da pronađe i izvrši boot loader (LILO ili GRUB). 

3) GRUB (Grand Unified Bootloader) 

Slika 2: Izgled GRUB boot loader-a

Izvor slike: http://www.tuxgarage.com/2011/05/customize-gdm-plymouth-grub2.html

Isprva, glavni boot loader za Linux je bio LILO (Linux Bootloader). Danas taj posao obavlja GRUB. GRUB je trenutno primarni Linux boot loader koji je trenutno u verziji GRUB v2.0. Njegov osnovni zadatak je da pronađe kernel operativnog sistema (Linux distribucije) te ga učita u RAM. Između ostalog, GRUB korisniku omogučava da izabere i pokrene Linux distribuciju ili pak da bira između dvije ili tri Linux distribucije, ovisno o tome koliko ih je instalirano na tvrdom disku. Konfiguracijska datoteka za GRUB se nalazi unutar direktorija /boot/grub/grub.cfg. Jednom pošto odaberete vašu Linux distribuciju, GRUB će početi njeno izvršavanje.

4) Init RAM disk

Jednom pošto GRUB pokrene Linux distribuciju, boot loader pronalazi initrd.img datoteku koja se nalazi unutar /boot direktorija, izvrašava je te učitava privremeno u RAM. Njen zadatak je da učita i pokrene privremeni root file sistem, kernel module i drajvere. Pošto se initrd.img učita u RAM, boot loader prelazi na kernel koji započinje svoj dio zadatka.

5) Linux kernel

Još dok je unutar memorije smješten initrd.img, boot loader pronalazi i izvršava kernel datoteku koja se također nalazi unutar /boot direktorija. Obično je to kompresovana datoteka koju ćete pronači pod imenom /vmlinuz. Ovo 'z' na kraju znači da je kernel kompresovan. Jednom pošto se kernel izvrši, boot loader iz memorije iščitava initrd.img te pokreće pravi (/) root file system izvršavajući init proces.

6) Login prompt

Slika 3: Login dijalog Ubuntu Linux-a

Izvor slike: https://vitux.com/how-to-change-login-lock-screen-background-in-ubuntu/

Jednom kada kernel pokrene root file system izvrašavanjem init procesa koji ima pid 1, pojavit će se login prompt dijalog. Riječ je o dijalogu gdje korisnik odabire svoje korisničko ime ili ime drugog korisnika, unosi lozinku te zatim će vidjeti desktop, radnu površinu svoje Linux distribucije. 

Zaključak

Razumijevanje onoga što se događa jednom pošto se Linux računalo pokrene, je izuzetno važno bilo za obične korisnike pa i Linux sistem administratore koji moraju znati šta se događa iza scene. Kada je riječ o desktop Linux distribucijama, dobar dio onoga što se događa prilikom butanja Linux-a je sakriveno od nas u seriji poruka koje blještavom brzinom prolaze neprimjetno a svaka od njih govori o ispravnosti svih komponenti na vašem računaru. U narednom članku ćemo se upoznati sa strukturom Linux file sistema a do tada, ugodan ostatak na blogu i do čitanja !!!

Reerence

[1] Clinton, David (2016)

Practical LPIC-1 Linux Certification Study Guide

apress, New York (USA), p22 - 26

[2] Linux boot process | Professor Messer

https://www.youtube.com/watch?v=mHB0Z-HUauo

Napisao: 

______________________________________________

Ja sam Amar Tufo. Diplomirani sam arheolog, bloger te iskusan višegodišnji GNU/Linux korisnik. Osnivač sam i glavni urednik portala Amar Tufo - BLOG gdje objavljujem radove iz arheologije, historije i druge zanimljivosti. 

Follow me:   Facebook|Twitter|LinkedIn

Share:

Read More

Linux i njegovi počeci

Linux je danas puno više nego što je to bio prije dvadesetak godina. Riječ je o jednom od najuspješnijih projekata računalnog doba i trenutno najaktivnijem softverskom projektu na svijetu koji okuplja milione korisnika i entuzijazista širom svijeta. No, s početka, Linux je bio tek kostur kojem je trebalo vremena da bi izrastao u mnogobrojne Linux distribucije koje koristimo danas. U ovom članku, imate priliku da se upoznate šta je to Linux i kako je on zapravo nastao? 

Za BHL,
piše: Amar Tufo

Doba slobodnog softvera

Priča Linux-a počinje davne 1983. godine sa Richardom Stallmanom, čovjekom koji je u to doba radio za MIT-ev Lab. Kao niz drugih računalnih stručnjaka toga doba, Stallman je zajedno sa Eric Raymondom želio stvoriti besplatan operativni sistem otvorenog koda. Kasnije, Stallman je 1984. godine istupio iz MIT lab-a jer mu se nije dopala ideja što je UNIX operativni sistem bio komercijalan i zatvoren, drugim riječima, njegov izvorni kod nije bio dostupan široj populaciji niti ga je bilo moguće dijeliti besplatno preko web-a. 

Slika 1: Richard Stallman, tvorac GNU operativnog sistema

Izvor slike: https://hr.wikipedia.org/wiki/Richard_Stallman

Ubrzo je započeo rad na svom operativnom sistemu koji će kasnije biti poznat kao 'GNU'. Stallman je tako otišao korak dalje te svoj projekat prenio pod sopstevnu fondaciju za slobodan softver aka 'FSF' koju je osnovao 1985. godine. Da bi Stallman završio svoj operativni sistem, trebao mu je vitalan i važan komad softvera koji bi pogonio operativni sistem a to je kernel.

Slika 2: Linus Torvalds, tvorac Linux kernela

Izvor slike: https://www.britannica.com/biography/Linus-Torvalds

Govoreći kompjuterskim riječnikom, kernel je ništa više do most između operativnog sistema i hardvera. No, njegov operativni sistem neće zaživjeti još nekoliko godina sve do pojave Finskog studenta računalnih tehnologija po imenu Linus Torvalds. Kao i Stallman, Torvaldsu se nije dopadao koncept zatvorenosti UNIX-a pa je odlučio da napiše i kreira sopstveni kernel koristeći ondašnji Minix. Vrlo brzo, Torvalds je obznanio kako radi na revolucionarnom kernelu koji koristi sve odlike UNIX-a, samo što u osnovi, njegov kernel neće biti UNIX.

Slika 1: Isječak iz licence Linux kernel 0.01 

Izvor slike: https://gunkies.org/wiki/Linux_0.01

Da li su se Stallman i Torvalds poznavali tada kada su oba krenula u razvoj operativnog sistema koji je zauvijek promijenio svijet računalnih tehnologija, pitanje je na koje je teško dati odgovor. Ubrzo 1991. godine, Torvalds je na internet pustio svoju prvu verziju kernela kojeg je nazvao Linux v0.01. Isti kernel je kasnije pronašao na netu Richard Stallman koji je kernel ubacio u svoj GNU i tako razvio svoj GNU operativni sistem. Bila je to revolucija koja je pokrenula jedan sasvim novi pokret u softverskom developmentu u čijem središtu je bio sam Linux te besplati softver otvorenog koda. 

Spletom okolnosti, mnogi korisnici računala svakodveno upotrebljavaju izmjenjenu inačicu sistema GNU, iako toga nisu svjesni. Linux zaista postoji ali mnogo ljudi širom svijeta ne zna razliku termina Linux i GNU/Linux. Linux je jezgra, program u sistemu koji dodjeljuje resurse mašine drugim programima koje pokrećete. Jezgra ili kernel je ključan dio operativnog sistema, no, samostalno je ona beskorisna, drugim riječima, ona je dio operativnog sistema bez kojeg bi vaše računalo bilo nepotrebno. Linux se uobičajeno koristi udružen s operativnim sistemom GNU, cijeli taj sustav je u osnovi GNU s dodanim kernelom koji se naziva Linux te je od toga nastala izvedenica GNU/Linux a odatle mnogobrojne Linux distribucije.

No, na polju softvera otvorenog koda, revolucija je dolazila. Glavni incijator bit će upravo Eric Raymond, računalni stručnjak koji će kasnije napisati svoje kapitalno djelo pod nazivom 'Katedrala i bazar' gdje je Raymond opisao novi model razvoja softvera otvorenog koda i njegove beneficije. Jedan od osnovnih ciljeva Raymondovog djela je ležao u činjenici da se onda smatralo kako razvoj sotvera otvorenog koda ne donosi nikakvu zaradu nit je ideja softvera otvorenog koda isplativa te da ista šteti softverskim kompanijama koje su zarađivale prodajom svog softvera. Raymond je pokazao sasvim drugačije i u svojoj knjizi iznjeo i razloge zašto softver treba da je otvorenog koda i da je slobodan i besplatan za djeljenje.

Dok se Raymond bavio komercijalnim profiterima koji su smatrali kako je besplatni softver otvorenog koda neisplativ, nekoliko godina unazad, Stallman je ipak uspjeo sastaviti svoj operativni sistem te uz Torvaldsov Linux kernel, nastao je operativni sistem pod akronimom 'GNU/Linux' što bi u slobodnom prijevodu značilo Gnu's not Unix / Linux is not UNIX. Upravo akronim GNU/Linux govori u prilog kako Linux koristi sve dobre strane UNIX-a ali u svojoj suštini, on nije UNIX. Tako se već 1992. godine u Engleskoj pojavljuje prva Linux distribucija po imenu MCC Interim Linux koju je razvio Owen La Blanc u kompjuterkom istraživačkom centru Univerziteta u Mančesteru. 

Vrlo brzo, iste godine se pojavljuje i GNU/Linux Yggdrasil, prva Linux distribucija koja je koristila riječ 'GNU'. Linux distribucije su se tako munjevitom brzinom počele širiti te se već 1993. godine pojavljuju neke od nama najpoznatijih Linux distribucija kao što je Debian GNU/Linux čije izdanje se prvi put javlja u septembru 1993. godine. 

Da se s Linuxom moglo zaraditi i u ona vremena, pokazali su tvorci Caldera Open Linux distribucije čije se stabilno izdanje prvi put pojavilo davne 1995. godine. Riječ je o prvoj komercijalnoj Linux distribuciji u njegovoj historiji koja je iznjedrila i prve Linux administratore. Njen uspjeh je bio vrtoglav ali je tako i njen pad pa se posljednje izdanje ove Linux distribucije pojavilo 2002. godine. Već tada je legendarni RedHat važio za jednu od najozbiljnijih Linux distribucija čiji broj je već tada bio nepoznat. 

Linux vs Unix

Iako je Linux klon Unix-a, no između ova dva operativna sistema postoji velika razlika. Da bismo razumijeli te razlike, evo kratke historije Unix-a. Priča Unix-a počela je 60-ih godina prošlog vijeka na MIT-u gdje je grupa računalnih stručnjaa počela raditi na operativnom sistemu po imenu MULTICS. MULTICS je skračenica za Multiplexed Operating and Computing System koji je započet 1960. godine združenom operacijom Bell Lab-a i MIT-a.

Slika 1: DEC PDP 7 računalo na kojem su Thompson i Ritchi napisali prvu verziju Unix-a

Izvor slike: amartufoblog.wordpress.com

Jedan od tadašnjih stručnjaka je i Ken Tompson koji je napustio projekat MULTICS te 1969. godine napisao i objavio svoju prvu verziju Unix-a koju je on tada nazvao UNICS. UNICS je skračenica za Uniplexed Operating and Computing System. Sistem se vremenom mijanjao a ime je pojednostavljeno na Unix. Ken Thompson je ubrzo udružio snage sa računalnim stručnjakom po imenu Denis Ritchie koji se pridružio projektu te 1973. godine napisao C kompajler. Ubrzo su dvojica stručnjaka preradila Unixov kernel koristeći C kompajler koji je Ritchie napisao.

Unixova popularnost se brzo širila ali je operativni sistem i njegov kod bio zatvoren, drugim riječima, njegov izvorni je bio u vlasništvu Bell Lab-a te se tako 1978. godine njegov development razvio u dvije grupe i to SVR4 te BSD. Radeći za Univerzitet u Kaliforniji, Thompson je družio snage sa dvojicom diplomaca po imenu Bill Joy i Chuck Haley te su ubrzo napisali Berkelejevo izdanje Unix-a, kasnije bolje poznato kao BSD (Berkeley Software Distro).

Upravo zatvorenost Unix-a je motivirala i natjerala Torvaldsa da napiše svoj Linux kernel koji je kasnije iskoristio Stallman u razvoju svog GNU operativnog sistema. Iako je baziran na Unix-u, Linux ima velike razlike u odnosu na Unix. Ukratko, ovo su te razlike:

- Cijena 

--> Linux - većina Linux distribucija je u potpunosti besplatna.

--> Unix - većina Unix operativnih sistema nije.

- Zastupljenost

--> Linux je danas zastupljen u autoindustriji, pametnim telefonima, serverima velikih tehnoloških firmi a trenutno pogoni skoro sve super kompjutere na svijetu.

--> Unix - uglavnom je namjenjen za mainframe računala i servere

- Source model

--> Izvnorni kod Linux-a je u potpunosti otvoren pod licencom GNU/GPL koje je razvio Richard Stallman.

--> Unix - većinom je zatvorenog koda i nije dostupan široj zajednici. 

- Veliki broj Linux distribucija

--> Trenutno postoji preko hiljade Linux distribucija široke namjene. Neke od njih su GNU/Linux Debian, Caldera Open Linux, RedHat, Ubuntu, Mint, Open Suse i druge.

--> Unix - Uglavnom su to OS X, Solaris, IBM AIX, Irix.

- Proizvođači

--> Linux kernel i distribucije razvija zajednica ljudi širom svijeta. 

--> Unix razvijaju korporacije kao što je IBM, Oracle Sun, HP itd.

U narednom dijelu, upoznat ćemo se sa osnovnim Linux terminima te ćemo pogledati neke od popularnih Linux distribucija i njihov razvoj.

Do narednog puta i do čitanja.

Napisao: 

______________________________________________

Ja sam Amar Tufo. Diplomirani sam arheolog, bloger te iskusan višegodišnji GNU/Linux korisnik. Osnivač sam i glavni urednik portala Amar Tufo - BLOG gdje objavljujem radove iz arheologije, historije i druge zanimljivosti. 

Follow me:   Facebook|Twitter|LinkedIn

Share:

Read More