Pogledajte informativne fotografije portala

 U posljednjih nekoliko dana, poigrao sam se sa društvenim mrežama, te kreirao nekoliko informativnih fotogorafija koje sadrže bitne informacije kada je u pitanju Linux. Od definicije termina ‘Linux’, Linux distribucije, GNU/Linux, pa sve do jako zanimljivih činjenica. Sve to slijedi na društvenim mrežama mog portala, a dole možete pogledati koje su to sve informative fotografije objavljene.

Ukoliko vam se dopadaju gornje fotografije portala, podijelite ih dalje na društvenim mrežama. Do čitanja!!!

Share:

Read More

Kako dodati tekst u prvi red datoteke i obrisati isti u Linux-u?

 

Manipulacija tekst datotekama u Linux distribucijama, važan je dio posla svakog Linux sistem administratora. Iako Linux distribucije imaju mnoštvo alata kojim se mogu uređivati tekstualne datoteke, neki od njih bi trebali da budu vaša prva stanica. U ovom članku, pogledajte kako dodati tekst u prvi red datoteke i obrisati isti upotrebom ‘sed’ komande.

Video prilog: Kako dodati tekst u prvi red datoteke i obrisati isti u Linux-u?

Izvor: www.youtube.com/c/bhllinux

:: Šta je ‘sed’ komanda i za šta služi?

Komanda ‘sed’ ili stream editor je izuzetno moćna Linux komanda koja se koristi za manipulaciju tekstualnih datoteka, transformaciju teksta iz malih slova u velika, brisanje i dodavanje redova teksta itd. Nešto više o ovoj komandi možete saznati pregledom man stranice ove komande, unosom sljedeće komande u terminalu.

man sed

Iako ova komanda ima mnoštvo korisnih opcija, ja ću se ipak zadržati na dva veoma jednostavna, ali korisna primjera upotrebe ‘sed’ komande. Korištenjem datoteke ‘kings.txt’ koja se nalazi na mojoj radnoj površini, pokazat ću vam kako dodati tekst u prvi red pomenute datoteke.

:: Dodavanje teksta u prvi red datoteke komandom ‘sed’

Kada uđemo u terminal, možemo unjeti sljedeću komandu kako bismo prikazali sadržaj datoteke ‘kings.txt’. Komanda je sljedeća.

cat kings.txt

Kada se komanda unese, terminal će prikazati sljedeći sadržaj na izlazu.

Slika 1: Prikaz sadržaja datoteke ‘kings.txt’ | Izvor slike: bhllinux

Kao što vidimo, datoteka ‘kings.txt’ sadrži listu kraljeva starog Bliskog Istoka. Ono što je potrebno da dodamo na sam vrh datoteke, jeste opis. To možemo izvesti sljedećom komandom.

$sed -i ‘1i\KRALJEVI STAROG BLISKOG ISTOKA\’ kings.txt

Kada se ova komanda izvrši, unutar datoteke ‘kings.txt’ bi trebao biti dodat novi red sa opisom. Unutar gornje komande, ‘sed’ koristi nekoliko opcija, a kratko objašnjenje je sljedeće:

• ‘sed’ – stream editor

• ‘i’ – spasi trajno načinjene izmjene u datoteci ‘kings.txt’

• ‘1i’ – dodaj tekst u prvi red datoteke; malo ‘i’ je skraćeno za insert

• ‘\KRALJEVI STAROG BLISKOG ISTOKA\ - umetnuti red teksta

• ‘kings.txt’ – datoteka na kojoj se radi

Ponovnim prikazom datoteke ‘kings.txt’, ovako sada izgleda njen sadržaj.

Slika 2: Prikaz sadržaja datoteke ‘kings.txt’ nakon upotrebe komande ‘sed’

Izvor slike: bhllinux

Kako vidimo, komanda ‘sed’ je uspješno dodala novi red na sam vrh datoteke ‘kings.txt’. Ovim smo kompletirali prvi primjer upotrebe komande ‘sed’. No, šta ako želimo obrisati prvi red ovom komandom koji smo upravo dodali. Kako bismo to izveli?

:: Kako obrisati red datoteke komandom ‘sed’?

Brisanje tekstualnog reda unutar datoteke ‘kings.txt’ kojeg smo upravo dodali, veoma je jednostavno. Potrebno je upotrijebiti komandu ‘sed’ u sljedećem formatu.

sed -i '1d' kings.txt

Unutar gornje komande, ‘sed’ koristi nekoliko opcija, a kratko objašnjenje je sljedeće:

• ‘sed’ – stream editor

• ‘i’ - spasi trajno načinjene izmjene u datoteci ‘kings.txt’

• ‘1d’ – obriši prvi red

• ‘kings.txt’ – datoteka na kojoj se radi

Kada se ova komanda unese, prethodno dodati red unutar datoteke ‘kings.txt’ bi trebao biti obrisan.

Slika 3: Brisanje reda datoteke ‘kings.txt’ komandom ‘sed’

Izvor slike: bhllinux

Kao što vidite, prethodno dodati red teksta je uspješno obrisan. Ovime bi bio gotov ovaj članak.

:: Zaključak

Kroz ovaj članak, imali ste priliku da se upoznate sa komandom ‘sed’ kroz dva veoma jednostavna primjera upotrebe. Naučili ste kako prikazati sadržaj datoteke komandom ‘cat’, kako dodati tekst u prvi red datoteke korištenjem komande ‘sed’, te kako upotrebom iste komande obrisati prethodno dodati red. Do čitanja!!!

Share:

Read More

Direktorij se ne može obrisati niti preimenovati

Linux scenario je najbolji način da se upoznate sa određenim ponašanjima svoje Linux distribucije. Razne situacije vam mogu pomoći da bolje razumijete kako funkcioniše Linux sistem datoteka. U ovom članku, pogledajte zanimljiv scenario direktorija koji se može obrisati niti preimenovati, te rješenje ovog problema.

Video prilog: Direktorij se ne može preimenovati, niti obrisati

Izvor: https://www.youtube.com/channel/UCGuUJGzrNCf71mlRB3WU37g

:: Kratak uvod u scenarij

Na mojoj radnoj površini se nalazi direktorij po imenu ‘test’ koji se može obrisati, preimenovati, niti se unutar istog mogu kreirati datoteke ili direktoriji. Ukoliko pogledamo atribute ovog direktorija, oni izgledaju ovako.

Slika 1: Dozvole direktorija ‘test’ | Izvor slike: bhllinux

Ukoliko ne znate šta su informacije pokazane na lijevoj strani kao ‘drwxrwxr-x’ iste nazivamo atributima ili dozvolama nad datotekama ili direktorijima. Ukratko objašnjene dozvole su sljedeće:

‘d’ – direktorij

‘rwx’ – korisnik ‘amar’ ima prava čitanja, pisanja i izvršavanja nad direktorijem

‘rwx’ – grupa ‘amar’ ima prava čitanja, pisanja i izvršavanja nad direktorijem

‘r-x’ – ostali imaju prava čitanja i izvršavanja nad direktorijem

‘amar’ – je vlasnik ili administrator

‘amar’ – naziv korisničke grupe kojoj vlasnik pripada

Ukoliko sada pokušam obrisati direktorij preko terminala, bit će prikazan sljedeći rezultat.

Slika 2: Pokušaj brisanja direktorija ‘test’ | Izvor slike: bhllinux

Na gornjoj slici možete primjetiti kako je administrator ‘amar’ pokušao obrisati direktorij ‘test’, međutim radnja je odbijena uz poruku: ‘Operacija nije dozvoljena’.Razlog je taj što se unutar dozvola koje smo vidjeli na slici 1, krije skriveni atribut kojeg ne možemo vidjeti preko ‘ls -ld’ komande, nego moramo koristiti drugu komandu.

:: Kako je nastao ovaj scenario?

Scenario direktorija ‘test’ koji se ne može obrisati niti preimenovati, čak uz upotrebu administratorskih privilegija, nastao je korištenjem sljedeće komande.

sudo chattr +i test

Komanda ‘chattr’ dodaje dodatni atribut ‘+i’ na direktorij ili datoteku, čime zabranjuje modifikaciju, brisanje, ili pristup istoj kako vlasniku, grupi, pa čak i ostalim korisnicima. Dodatni atribut nad direktorijem ‘test’ se može prikazati unosom sljedeće komande.

lsattr -d test

Komanda će prikazati dodatni atribut koji se ne vidi u originalnim dozvolama koje su prikazane na slici 1. Kada se komanda unese, terminal će prikazati sljedeće informacije.

Slika 3: Prikaz dodatnih atributa direktorija ‘test’ upotrebom komande ‘lsattr’

Izvor slike: bhllinux

Komanda ‘chattr’ dodaje atribut ‘i’ koji proširuje originalne dozvole na način da sprječava brisanje, preimenovanje direktorija ‘test’, kreiranje datoteka ili direktorija unutar istog. Ovo može biti korisno ukoliko se želi ograničiti pristup osjetljivim informacijama neželjenim korisnicima, ali komanda te zabrane proširuje i na administratorski nalog.

:: Kako se može riješiti ovaj scenario?

Rješenje ovog scenaria se krije u istoj komandi ‘chattr’ koja ga je prouzrokovala. Potrebno je unjeti sljedeću komandu koja izgleda ovako.

sudo chattr -i test

Kada se ova komanda unese, direktorij ‘test’ će ponovo imati svoje originalne dozvole za korisnika, grupu i ostale. Bitno je da obratite pažnju na operator ‘+’ i ‘-’; operator ‘+i’ dodaje dodatni atribut dozvole, dok operator ‘-i’ uklanja dodatni atribut dozvola, te dozvole nad datotekom ili direktorijem vraća na zadano stanje. Sada možemo direktorij preimenovati, obrisati, možemo kreirati datoteke ili direktorije itd.

:: Zaključak

Svrha ovog scenarija je bila takva da se kroz njega prikaže situacija u kojoj korisnik nema pristup određenom direktoriju niti isti može modifikovati. Kroz direktorij ‘test’ ovaj scenario je objašnjen na način da je prikazan kratak opis samog scenarija, nastanak istog kroz upotrebu ‘chattr’ komande koja je dodala dodatni atribut nad dozvolama direktorija ‘test’ čime je onemogućeno brisanje, preimenovanje, ili kreiranje sadržaja unutar direktorija. Na koncu, upotrebom iste komande ‘chattr’ smo riješili ovaj scenarij, uklonili dodatni atribut, te vratili originalne ovlasti nad direktorijem što nam je ponovo omogućilo da preimenujemo isti direktorij, obrišemo ga, kreiramo datoteke i direktorija u njega, skladištimo naše podateke, itd. Do čitanja!!!

Share:

Read More

Kako prebaciti mala slova u velika u Linux-u?

Komanda ‘tr’ je izuzetno korisna ali i jednostavna komanda kada je potrebno transformisati tekst iz malih u velika slova, ili ukloniti određene karaktere iz datoteke. U ovom članku, pogledajte kako prebaciti mala slova u velika u Linux-u?

Video prilog: Kako prebaciti mala slova u velika u Linux-u?

Izvor: www.youtube.com/c/amartufo

Za potrebe ovog članka, koristit ćemo datoteku ‘kings.txt’ koja sadrži listu kraljeva starog Bliskog Istoka, napisanim malim slovima. Unosom sljedeće komande, bit će prikazan sadržaj pomenute datoteke.

cat kings.txt

Slika 1: Prikaz sadržaja datoteke ‘kings.txt’ | Izvor slike: bhllinux

Kao što vidimo na slici 1, sadržaj datoteke je napisana malim slovima. Da bismo prebacili mala slova u velika, možemo koristiti ‘tr’ komandu u sljedećem formatu.

cat kings.txt | tr [a-z] [A-Z] >KINGS.txt

Kada se komanda unese, nazivi kraljeva starog Bliskog Istoka bi sada trebali biti prikazani velikim slovima.

:: Kratko objašnjenje gornje komande je sljedeće:

- ‘cat’ prikaži sadržaj datoteke

- ‘kings.txt’ tekstualna datoteka sa sadržajem napisanim malim slovima

- ‘|’ pipe operator koji omogućava kombinaciju komandi

- ‘tr’ prevedi ili obriši karaktere unutar datoteke

- ‘[a-z]’ opcija ‘tr’ komande koja prebaca mala slova

- ‘[A-Z]’ opcija ‘tr’ komande koja prebaca mala slova u velika

- ‘>’ operator redirekcije koji sadržaj prikazuje unutar datoteke umjesto standardnog izlaza

- ‘KINGS.txt’ tekstualna datoteka sa sadržajem napisanim velikim slovima

Slika 2: Prikaz sadržaja datoteke ‘KINGS.txt’ | Izvor slike: bhllinux

Kao što vidite, nazivi kraljeva starog Bliskog Istoka su sada trajno prikazani velikim slovima, unutar nove datoteke po imenu ‘KINGS.txt’. Ovim bi bio gotov ovaj članak. Ako vam se isti dopada, ostavite vaš komentar, podijelite članak dalje. Do čitanja!!!

Share:

Read More

Kako ukloniti karakter iz datoteke u Linux-u?

 

Komanda ‘tr’ je izuzetno korisna ali i jednostavna komanda kada je potrebno transformisati tekst iz malih u velika slova, ili ukloniti određene karaktere iz datoteke. U ovom članku, pogledajte kako ukloniti karaktere iz datoteke, te rezultat spasiti u drugu datoteku.

Video prilog: Kako ukloniti karakter iz datoteke u Linux-u?

Izvor: www.youtube.com/c/amartufo

Za potrebe ovog članka, koristit ćemo datoteku ‘myPasswd.txt’. Unosom sljedeće komande, bit će prikazane dozvole nad datotekom. Drugim riječima, te dozvole nam govore ko može čitati, pisati ili izvrašavati datoteku.

ls -l myPasswd.txt

Kada se komanda unese, vidjet ćete sljedeće informacije prikazane u vašem terminalu.

-rw-r--r-- 1 root root 106 Jan 16 13:22 myPasswd.txt

Ove dozvole su jako korisne, a ako vas zanima nešto više o njima, pogledajte link u referencama ovog članka. Upravo iz ove datoteke ćemo upotrebom komande ‘tr’ ukloniti ove crtice (-). Evo šta kaže man stranica za komandu ‘tr’?

tr - translate or delete characters.

Da bismo uklonili crtice (-) iz gornje datoteke ‘myPasswd.txt’ unosimo sljedeću komandu u terminal.

ls -l myPasswd.txt | tr -d '-'

:: Gdje je:

- ls – prikaži sadržaj direktorija

- l – opcija prikazuje dozvole nad podacima/direktorijima

- myPasswd.txt – tekstualna datoteka

- | - pipe karakter koji omogućava kombinaciju više komandi i čitanje njihovih rezultata prikaza

- tr – omogućava prijevod, transformaciju teksta i uklanjanje karaktera iz datoteke

- d – opcija briše navedeni karakter ili razmak

‘ - ‘ karakter crtice koji se briše

Kada se komanda unese u terminal, prikazat će sljedeći rezultat koji izgleda ovako.

Slika 1: Brisanje karaktera ‘-’ iz datoteke myPasswd.txt upotrebom komande ‘tr’ | Izvor slike: bhllinux

Kada se trenutna terminal sezija jednom zatvori, brišu se i rezultati ‘tr’ komande, pa tako naš karakter crtice koji smo obrisali, nije spašen kao rezultat ove komande. Zato je tu korisna redirekcija. Ona omogućava da se rezultat komande ‘tr’ i njeno brisanje karaktera (-) spasi trajno u novu datoteku po imenu ‘newPasswd.txt’. Komanda izgleda ovako.

ls -l myPasswd.txt | tr -d '-' >newPasswd.txt

:: Gdje je:

> - operator redirekcije koji rezultat komande prebaca u datoteku umjesto na standardni izlaz (terminal)

newPasswd.txt – nova datoteka koja sadrži rezultat ‘tr’ komande

Kada se komanda unese u terminal, prikazat će sljedeći rezultat koji izgleda ovako.

Slika 2: Spašavanje rezultatat komande ‘tr’ u novu datoteku ‘newPasswd.txt’

Izvor slike: bhllinux

Sada svaki put kada pogledamo datoteku ‘newPasswd.txt’ možemo vidjeti kako je karakter ‘-’ trajno obrisan, te isti spašen u datoteku ‘newPasswd.txt’. Ovime bi bio gotov ovaj mali praktični članak.Do čitanja!!!

:: Reference

[1] Dozvole u Linux-u

https://www.tutorialspoint.com/unix/unix-file-permission.htm

Share:

Read More

Kratak historijat operativnog sistema Unix

 

Dobrodošli u prvu lekciju kursa “GNU/Linux 101” gdje ćemo se upoznati sa Unix-om i njegovim kratkim historijatom.

Kratak historijat operativnog sistema Unix::

Da bismo razumjeli priču o Linuxu, prvo moramo pogledati UNIX (Uniplexed Information and Computing System) i njegovu historiju. UNIX je kreiran davne 1969. godine (prije pedeset godina) u Bell Labs-u. Ovi momci su se upravo povukli iz projekta zvanog MULTICS, operativnog sistema namjenjenog za velike računare koji mogu podržavati hiljade korisnika istovremeno. Dva ključna softverska uma iza UNICS-a bili su Ken Thompson i Dennis Ritchie koji su pronašli DEC PDP7 računar u Bell Lab-u na kojemu su razvijeni dijelovi UNIX-a (Esteve, 2007 : 23).

Slika 1: DEC PDP 7 računar kojeg su koristili Ritchie i Thompson u razvoju Unix-a | Izvor slike: https://en.wikipedia.org/wiki/PDP-7

Ukratko, PDP (Programmed Data Processor) je bio računar kojeg je razvila američka kompjuterska kompanija DEC (Digital Equipment Corporation) davne 1969. godine. To je bio robustan računar sa 18-bitnom arhitekturom, 9,2 KB RAM-a i koristio je traku za skladištenje podataka. Za Ritchieja i Thompsona, DEC PDP7 je bio važan jer je sadržavao asembler potreban za pisanje dijelova UNIX-a. Kasnije će se razvoj UNIX-a premjestiti na DEC PDP11 koji je imao registar opće namjene , a koji se činio mnogo lakšim za programiranje od prethodnih modela. Na PDP11 je Dennis Ritchie razvio i izdao svoj nadaleko poznati C-programski jezik, a prvo izdanje UNIX-a izašlo je upravo na PDP11 mašini.

Slika 2: Denis Ritchie i Ken Thompson rade na Unix-u koristeći PDP11 računalo

Izvor slike: https://en.wikipedia.org/wiki/Ken_Thompson

Iste godine, Thompson je napisao UNIX-ov sistem datoteka i kako bi dovršili svoje prvo izdanje UNIX-a, kupili su PDP11 računalo prikazano na gornjoj slici. Ubrzo su uz pomoć drugih razvili tekstualni procesor nazvan Troff, alat koji se kasnije koristio za razvoj UNIX man stranica (Esteve, 2007: 24).

U novembru 1971. Thompson je objavio prvi UNIX-ov programerski priručnik. Drugo izdanje izašlo je u junu 1972., a UNIX je iste godine dostigao 10 instalacija. Zatim, 1973. godine organizuju prvu konferenciju o operativnim sistemima i nakon toga različiti IT centri i univerziteti usvajaju UNIX i pridružuju se njegovom razvoju (Esteve, 2007: 24).

Jedan od univerziteta koji je dobio UNIX licencu bio je Univerzitet Kalifornije u Berkliju, gdje je studirao Ken Thompson. Godine 1975. Thompson se vratio u Berkeley kao profesor donoseći sa sobom najnoviju verziju UNIX-a i počeo da podučava studente o UNIX-u i njegovom razvoju. Dvojica nedavnih diplomaca po imenu Chuck Haley i Bill Joy, pridružili su mu se i počeli da rade na razvoju UNIX-a. Joy je vrlo brzo usavršio editor pod nazivom EX, koji kasnije postaje dobro poznat VI, vizualni tekst procesor preko cijelog ekrana. Ubrzo su razvili BSD i Berkeley Software Distro (Esteve, 2007: 25).

BSD je bio veliki uspjeh pa je Joy kasnije dodao nove funkcije svom vi uredniku, kao što je rukovanje tekstualnim terminalima na takav način da je urednik bio nezavisan od terminala na kojem se koristi. Sljedeća stvar je bila njegova arhitektura budući da je UNIX radio samo na PDP-u, pa su ga kasnije proširili na Interdata i IBM mašine. Jedna od karakteristika koju su dodali UNIX-u još 1997. godine bio je C kompajler, kojeg je razvio Dennis Ritchie. Kasnije su dodali i Bourne shell (kojeg je napisao američki programer Stephen R. Bourne), danas poznat i kao Bourne Again Shell ili BASH. Kasnije, te iste godine dodali su nekoliko BASH komandi kao što su: find, cpio, expr, awk, make i druge (Esteve, 2007: 25).

Tih godina, AT&T je ubrzo shvatio da je UNIX vrijedan komercijalni proizvod pa su osmislili vlastitu komercijalnu licencu koja je zabranjivala njegovo proučavanje, kao i pristup njegovom izvornom kodu. Svi koji su bili voljni da učestvuju u razvoju UNIX-a bili su primorani da nađu drugačiji način. Vrativši se u Amsterdam, Andrew Tanenbaum, poznati autor o računarstvu, odlučio je da napiše svoj vlastiti operativni sistem nalik UNIX-u koji je nazvao Minix, isti OS koji je kasnije koristio Torvalds u pisanju svog Linux kernela (Esteve, 2007: 26).

Bill Joy, programer BSD-a, ubrzo je prešao u novoosnovanu kompaniju SUN Microsystems gdje je dovršio BSD 4.2 izdanje, koje je kompanija kasnije koristila u izradi vlastitog Sun OS-a, danas poznatog kao Solaris OS. Vrlo brzo se pojavljuje i drugi tip UNIX operativnog sistema kao što je IRIX OS, a koji pokretao čuvena grafička računala kompanije SGI, kao što je SGI Indigo.

Slika 3: SGI Octane 2 grafičko računalo sa Irix OS 6.5

Izvor slike: https://picclick.com/Silicon-Graphics-Octane2-SGI-Octane-2-Great-283188155607.html

Vjerovali ili ne, to su bile najmoćnije grafičke mašine razvijena daleke 1970. godine, a iste su se razvijale i u godinama koje su uslijedile. Jedna takva mašina koštala je i do 1000 dolara, ponekad i do nekoliko stotina hiljada dolara, u zavisnosti od snage, hardvera i performansi koje su koristili. Gore je prikazana grafička mašina SGI Octane 2 MIPS koja se koristi u 3D modeliranju i animaciji. To je bila direktna zamjena za SGI Indigo2 mašinu koja radi na IRIX 6.5 OS, ali su bile dosta skupe i SGI je ubrzo prekinuo proizvodnju 2004. Kasnije, UNIX sistem se podjelio na nekoliko grana od kojih se dvije ističu AT&T/UNIX System V i BSD (Esteve, 2007: 26). Danas je UNIX u vlasništvu američkog konzorcija Open Group, ranije poznatog kao Open Software Foundation.

Sažetak::

Unix je komercijalni operativni sistem kojeg su 1969. godine razvila dva računalna stručnjaka po imenu Dennis Ritchie i Ken Thompson u Bell Lab-u. Unix je skraćenica za (Uniplexed Information and Computing System), a razvijen je iz projekta zvanog MULTICS. Koristeći Unix, računalni stručnjak iz Andrew Tanenbaum iz Amsterdama je razvio Minix OS, kojeg je kasnije iskoristio Linus Torvalds u razvoju svog Linux kernela. Unix je imao nekoliko svojih varijanti, a najpoznatija varijatna Unix-a je čuveni Irix OS. Unix je danas u vlasništvu američkog konzorcija Open Group.

Pitanja::

[1] Šta je Unix i kada je razvijen?

[2] Ko je razvio Unix OS?

[3] Tko je bio prethodni vlasnik Unix-a, a u čijem je vlasništvu danas?

Odgovori::

[1] Šta je Unix i kada je razvijen?

Unix je skraćenica za (Uniplexed Information and Computing System) komercijalni operativni sistem koji je razvijen 1969. godine u Bell Lab-u.

[2] Ko je razvio Unix OS?

Unix su razvila dva računalna stručnjaka po imenu Dennis Ritchie i Ken Thompson.

[3] Tko je bio prethodni vlasnik Unix-a, a u čijem je vlasništvu danas?

Prethodni vlasnik Unix-a je bila američka kompanija AT&T, a Unix je danas u vlasništvu američkog konzorcija Open Group.

Istraživačka pitanja::

[1] Kako se zvala i kada je objavljena prva komercijalna varinta Unix-a?

Odgovor na istraživačka pitanja::

Prva komercijalna varijanta Unix-a je bio SystemV (Unix SystemFive) koji je objavljen 1983. godine.

Korištena literatura::

[1] Esteve, J. Josep (2007)

GNU/Linux advanced administration

Free Technology Academy

Publishing: Eureca Media, SL (Barcelona)

Str: 23-26

Saznaj više::

[1] Dokumentarac o Unix-u

https://www.youtube.com/watch?v=tc4ROCJYbm0&t=121s 

Share:

Read More