U pripremi je moj prvi Linux priručnik 'Zorin OS & prvi koraci sa Linuxom'

 

Nakon nekog vremena rada, u prodaji će uskoro biti dostupan moj prvi domaći Linux priručnik na temu ‘Zorin OS & prvi koraci sa Linuxom’. Na ovom priručniku radim već neko vrijeme, a isti je skoro gotov. U ovom članku, kroz seriju pitanja i odgovora, možete saznati sve o ovom priručniku.


1. Ukratko o priručniku ‘Zorin OS & prvi koraci sa Linuxom’?

-----------------------------------------------

Priručnik ‘Zorin OS & prvi koraci sa Linuxom’ je prvi domaći priručnik koji se bavi tematikom Linux-a i jedne Linux distribucije. Kroz ovaj priručnik, čitatelji imaju priliku da se po prvi put upoznaju sa Zorin OS distribucijom, njenim osnovnim informacijama, praktičnom instalacijom kroz virtualnu mašinu, te samo kretanje i upravljanje kroz Zorin OS distribuciju. Pored toga što ćete imati priliku da se detaljnije upoznate sa Zorin OS distribucijom, ovaj priručnik ima također i cilj da Vas dalje motivira da dublje zaronite u Zorin OS, njegov ekosistem, terminal i Linux komande kako biste ojačali vaše Linux vještine te od početnika, izrasli u iskusnog Linux korisnika koji će imati dovoljno znanja da iskuša i naprednije Linux distribucije.


2. Kome je namjenjen ovaj priručnik?


Tijekom pisanja ovog priručnika, vodio sam se time kako kod nas nema puno Linux korisnika ali zato sigurno ima onih koji su voljni započeti svoje prve korake sa Linuxom, samo što ne znaju odakle da krenu. Stoga je ovaj priručnik namjenjen prvenstveno svima onima koji se prvi put susreću sa Linuxom i Linux distribucijom kakva je Zorin OS, a kroz ovaj jedinstveni priručnik, putovanje i savladavanje prvih koraka sa Linuxom, bit će zaista jedinstveno iskustvo iz kojeg ćete puno toga naučiti.


3. U kojem formatu je dostupan ovaj priručnik?


Priručnik ‘Zorin OS & prvi koraci sa Linuxom’ napisan je ponosno koristeći Debian GNU/Linux 12 & Libre Office Writer program, a isti je dostupan u .pdf formatu visokog kvaliteta.


4. Kako poručiti ovaj priručnik?


Priručnik ‘Zorin OS & prvi koraci sa Linuxom’ možete poručiti ili rezervisati na e-mail adresu bhllinux@gmail.com sa naznakom ‘PRIRUČNIK’; a pošto jednom uplatite naznačenu cijenu, na vaš e-mail će biti isporučena kopija priručnika u .pdf formatu.


5. Koja je cijena ovog priručnika i kako izvršiti uplatu?


Priručnik ‘Zorin OS & prvi koraci sa Linuxom’ košta 45 KM, a vašu uplatu možete izvršiti putem PayPal-a na sljedeći link https://www.paypal.com/paypalme/tufoamar


6. Ko distribuira ovaj priručnik?


Priručnik ‘Zorin OS & prvi koraci sa Linuxom’ distribuira te objavljuje portal BH-Linux.com (www.bh-linux.com), prvi domaći bh. Linux portal u Bosni i Hercegovini.


7. Od koliko se strana sastoji priručnik?


Priručnik ‘Zorin OS & prvi koraci sa Linuxom’ se sastoji od ukupno 80 stranica.


8. Kako izgleda naslovna stranica?



Imate dodatnih pitanja?


Ukoliko imate dodatnih pitanja oko samog priručnika, onda mi slobodno pošaljite upit na e-mail portalbhlinux@gmail.com a ja ću rado odgovoriti sva vaša pitanja.

Share:

Kako instalirati Virtual-Box na Debian GNU/Linux 12?

Virtual Box je izuzetno korisna aplikacija koja omogućava virtualizaciju ili pokretanje drugog operativnog sistema ili Linux distribucije na računaru ili laptopu. Uslov za virtualizaciju jesu svakako sistemske karakteristike domaćina, pa onoliko koliko su one dobre, toliko dobro će raditi i sama virtualna mašina. U ovom članku pogledajte kako instalirati Virtual-Box na Debian GNU/Linux 12?


KORAK 1: Preuzimanje Virtual Box GPG kljuća na Debian 12


Prvi korak je preuzimanje Virtual Box GPG kljuća na Debian 12. To radimo sljedećom komandom.

$curl -fsSL https://www.virtualbox.org/download/oracle_vbox_2016.asc|sudo gpg --dearmor -o /etc/apt/trusted.gpg.d/vbox.gpg

KORAK 2: Dodavanje Virtual Box repozitorija na Debian 12


Pošto se preuzme Virtual Box GPG kljuć, potrebno je dodati njen repozitorij u datoteku `/etc/apt/sources.list`, a to radimo sljedećom komandom.

$echo "deb [arch=amd64] http://download.virtualbox.org/virtualbox/debian $(lsb_release -cs) contrib" | sudo tee /etc/apt/sources.list.d/virtualbox.list
$sudo apt-get update

KORAK 3: Instalacija potrebnih kernel modula


Pošto se doda repozitorij Virtual Box-a u datoteku `/etc/apt/sources.list`, potrebno je instalirati nakon toga, Linux kernel module koji su potrebni za virtualizaciju. To možemo izvesti unosom sljedeće komande.

$sudo apt install linux-headers-$(uname -r) dkms -y

KORAK 4: Instalacija Virutal Box-a


Pošto se kernel moduli instaliraju, slijedi instalacija Virtual Box-a. Tu operaciju možemo izvesti sljedećom komandom.

$sudo apt install virtualbox-7.0 -y


Nakon instalacije Virtual Box-a na Debian 12, preporučujem da ažurirate repozitorije te izvršite resetovanje vaše mašine kako bi promjene uzele efekta te Virtual Box bio u potpunosti spreman za upotrebu. Ovo bi bilo sve u ovom članku. Do čitanja!!!

Share:

Dodavanje repozitorija u datoteku '/etc/apt/sources.list' na Debian Linux 12

 

Početkom nove godine, obavio sam frišku instalaciju Debian Linux 12 ‘Bookwork’ distribucije na svoj novi laptop HP-Envy. Nakon završetka instalacije, pokušao sam obaviti ažuriranja ali je terminal vratio grešku da je ažuriranje nemoguće obaviti jer nisu dostupni repozitoriji odakle Debian dobavlja nadogradnje i ažuriranja. Razlog je taj što datoteka ‘/etc/apt/sources.list’ ne sadrži repozitorije odakle se obavlja instalacija Debianovih aplikacija, paketa, nadogradnji i ažuriranja. U ovom članku pogledajte kako dodati repozitorije u datoteku ‘/etc/apt/sources.list’ na Debian Linux 12?

Share:

Dodavanje korisnika u '/etc/sudoers' datoteku u Debian Linux 12

Nedavno sam kupio novi laptop HP-Envy sa sjajnom konfiguracijom te sam odmah na njena instalirao Debian GNU/Linux 12 ‘Bookworm’. Nakon završetka instlacije, pokušao sam izvršiti ažuriranja i nadogradnje, međutim terminal me je pozdravio sa porukom kako korisnik ‘amar’ nije član ‘sudo’ grupe te da ista operacija ne može biti izvršena. U ovom članku, pogledajte kako dodati korisnika u ‘/etc/sudoers’ datoteku kako bi se otklonio ovakav incident.

Share:

Instalacija Debian GNU/Linux 12 kroz screenshotove


 

Debian Linux distribucija važi za jednu od najozbiljnijih Linux distribucija u svijetu Linux-a. Izašla davne 1993. godine, ova distribucija je udarila temelje za uspon nekih od najpopularnijih Linux distribucija kao što je čuveni Ubuntu, Linux Mint ali i ostale srodne distribucije. Kroz godine, Debian se mijenjao a sa sobom je u proteklih nekoliko izdanja, donjeo seriju poboljšanja, mnoštvo novih aplikacija te poboljšane performanse rada, što sa sobom donosi novo korisničko iskustvo. Zbog svega, ovu distribuciju koriste mnogi iskusni Linux korisnici, firme, organizacije itd. U ovom članku, pogledajte instalacijski proces Debian Linux 12 distribucije, kroz screenshotove.

Share:

Serijal - Prvi koraci sa Linux-om - 2.2. Šta je to GNU/Linux?

Dobrodošli u prvu temu drugog dijela serijala ‘Prvi koraci sa Linux-om’. U ovom članku ćemo se kratko upoznati sa GNU/Linux-om i objasniti šta je to zapravo GNU/Linux i kako je nastao?


Kratka priča GNU/Linux-a?


 

Slika 1: Richard Stallman – Kreator GNU-a i osnivač FSF-a


Priča GNU/Linux-a je nerazdvojno povezana sa čovjekom po imenu Richard Stallman (slika lijevo). Naime, ovaj američki računalni inžinjer je 1983. godine pokrenuo razvoj GNU operativnog sistema te 1986. godine osnovao ‘FSF – Free Software Fondation’. Napustivši posao u MIT-u (Massachusetts Institute of Technology), Stallman se umorio od vlasničkog softvera, raznih korisničkih ograničenja i skupocjenih licenci te odlučio pokrenuti razvoj već pomenutog GNU-a, besplatnog operativnog sistema.


Nakon što je Torvalds 17 septembra 1991 godine objavio svoj Linux kernel, Stallman je preuzeo kernel sa ftp servera, ubacio ga u svoj GNU OS te isti kompletirao 1992. godine. Kompletiranjem GNU operativnog sistema, počele su se masovno javljati Linux distribucije kao što je Yggdrasil GNU/Linux/X, Caldera Open Linux, Debian GNU/Linux i druge, a Stallmanu je naročito smetala izjava da se ove Linux distribucije nazivaju operativnim sistemima, zanemarujući pri tome doprinos GNU projekta.


Tada je Stallman na zvaničnoj web stranici GNU projekta, objavio i članak na temu ‘Linux and GNU/Linux’, kako bi jednom za sva vremena spriječio zloupotrebu i pogrešno nazivanje Linux-a operativnim sistemom. Evo kako Richard Stallman definiše termin ‘GNU/Linux’:


Zaista postoji Linux, i ljudi ga koriste, ali je on ustvari samo dio sistema kojeg koriste. Linux je dakle, kernel: program u sistemu koji dodjeljuje resurse mašine drugim programima koje pokrećete. Kernel je glavni dio operativnog sistema, ali je u svojoj prirodi, beskoristan; I on može da funkcioniše unutar kompletnog operativnog sistema. Linux se obično koristi u kombinaciji sa GNU operativnim sistemom: cio sistem je u stvarnosti GNU sa Linux-om ili GNU/Linux. ”


Čak i danas većina ljudi širom svijeta Linux naziva operativnim sistemom, praveći time jednu veliku grešku, a ne znajući pri tome, da se zapravo radi kernelu koji se naziva ‘Linux’. Sam termin ‘GNU/Linux’ je zapravo skraćenica akronima koja se prevodi kao ‘GNU’s Nije Unix/Linux nije Unix’ čime se želi reći da je Linux nastao na Unix-u ali on nije Unix.


U kontekstu operativnog sistema, terminom GNU/Linux se definiše kompresovana .iso datoteka koja se sastoji od Linux kernela, kernel modula, servisa, GRUB boot loadera, grafičkog okruženja radne površine (GNOME, KDE, XFCE, LXDE, MATE) te predinstaliranog seta aplikacija potrebnih za svakodnevan rad koju nazivamo Linux distribucija.


---

To bi bilo sve u ovom članku. U narednom članku ćemo pogledati ‘Koja je ro razlika između Linux-a & Unix-a?’, a do tada, ugodan boravak na portalu i do čitanja!!!

Share:

Serijal - Prvi koraci sa Linux-om - 2.1. Šta je to Linux?

Dobrodošli u prvu temu drugog dijela serijala ‘Prvi koraci sa Linux-om’. U ovom članku ćemo se kratko upoznati sa Linux-om i objasniti šta je to zapravo Linux i kako je nastao?


Kratka priča Linux-a?


Priča Linux-a počela je 1991. godine sa čovjekom po imenu Linus Torvalds. Tada student računalnih nauka Helšinskog Univerziteta, Torvalds je u augustu mjesecu 1991. godine objavio da radi na projektu koji neće biti velik te da očekuje svaku pomoć koju može dobiti. Projekat na kojem je Torvalds zapravo radio je bio kernel koji će kasnije biti poznat kao ‘Linux’. Bez Linux kernela, niti jedna distribucija koju imamo danas, ne bi praktično postojala.


Slika 1: Linus Torvalds – Kreator Linux kernela


Linux je dakle, kernel: program u sistemu koji dodjeljuje resurse mašine drugim programima koje pokrećete. Razvijen koristeći Minix, besplatna inačica Unix-a, Torvalds je kompletirao Linux kernel te objavio njegovu prvu verziju 0.01 u septembru mjesecu 1991. godine.


Samo nekoliko mjeseci kasnije, Owen Le Blanc u Engleskoj, izdaje MCC Interim Linux, prvu Linux distribuciju a američki računalni inžinjer Richard Stallman je zahvaljujući Torvaldsovom Linux kernelu kompletirao svoj GNU operativni sistem.


Sa svojom objavom 1991 godine, Linux kernel je postao najveći softverski projekat na Zemlji te pomogao uspon i nastanak na stotine Linux distribucija koje imamo danas.


---

To bi bilo sve u ovom članku. U narednom članku ćemo pogledati ‘Šta je to Linux a šta GNU/Linux?’, a do tada, ugodan boravak na portalu i do čitanja!!!

Share:

KURS LINUX ESSENTIALS

KURS LINUX ESSENTIALS

PRIRUČNIK - ZORIN OS & PRVI KORACI SA LINUXOM

POPULARNI POSTOVI

NAJNOVIJE